Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan.
Vjernici dan nakon rođenja Isusa Hrista saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila Mesiju – spasitelja ljudskog roda.
Na dan Sabora Presvete Bogorodice se odlazi kod prijatelja i kumova ali se i dočekuju se gosti. Pravoslavni vernici Božić slave tri dana. Po starom verovanju ta tri dana kuća se ne čisti a pogotovo ne metlom.
Praznovanje traje do malog Božića, odnosno 14. januara.
Ne posti se do Krstovdana.
Sabor Presvete Bogorodice je pravoslavni praznik, koji se slavi drugog dana Božića. Posvećen je Presvetoj Bogorodici koja je rodila Isusa Hrista i zbog toga se i praznuje drugi dan po rođenju Hristovom.
Ovaj praznik ima korene u ranom hrišćanstvu, kada crkveni kalendar još uvek nije bio u potpunosti razvijen. Tada je praznovan jedinstveni praznik u čast Bogorodice i on se praznovao drugog dana Roždestva Hristova.
Iako danas postoje mnogi praznici posvećeni Presvetoj Bogorodici, ovaj jedinstveni praznik se i danas zove danom Sabora (sabranja) Presvete Bogorodice.
Drugi dan Božića Pravoslavna Crkva odaje slavu i hvalu Presvetoj Bogomateri, koja rodi Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista.
Saborom se njenim naziva ovo praznovanje zato, što se toga dana sabiraju svi verni, da proslave nju, Mater Bogorodicu, i što se toržestveno, saborno, služi u čast Njenu. U Ohridu je od starine bio običaj, da se uoči drugog dana Božića večernja služi samo u Svetoj Bogorodici zvanoj Čelnica.
Sve sveštenstvo sa narodom tu je saborno proslavljalo Prečistu Bogomater.
Tropar: Tvojim rođenjem Hriste Bože, zasija svetu svetlost bogopoznanja, jer se u toj svetlosti zvezdom učahu oni koji zvezdama služe, da se klanjaju Tebi, Suncu Pravde, i da poznaju Tebe sa visine Istoka, Gospode, slava Ti!