Ishrana ne utiče samo na tjelesnu težinu, već i na način na koji funkcionišu mozak i crijeva. Postoji veza između crevnog mikrobioma i moždanih procesa koji kontrolišu apetit, navike u ishrani i samokontrolu, naglašavaju naučnici.
Periodično gladovanje dovodi do značajnih promjena kako u crijevima, tako i u mozgu, što može otvoriti nove mogućnosti za održavanje zdrave tjelesne težine.Istraživači iz Kine su tokom dva mjeseca proučavali 25 dobrovoljaca koji su svrstani u kategoriju gojaznih, u kojima su učestvovali u programu intermitentnog ograničenja energije – režimu koji podrazumijeva pažljivu kontrolu unosa kalorija i relativni post u određene dane, navodi se u istraživanju.
Ne samo da su učesnici studije smanjili tjelesnu težinu, u prosjeku 7,6 kilograma ili 7,8 odsto svoje tjelesne mase, već su takođe uočene promjene u aktivnosti regija mozga povezanih sa gojaznošću, kao i u sastavu crijevne mikrobiote.
„Pokazujemo da ova ishrana mijenja osu mozak-crijeva-mikrobiom kod ljudi. Uočene promjene u crijevnom mikrobiomu i aktivnosti regija mozga povezanih sa zavisnošću tokom i nakon smanjenja tjelesne težine veoma su dinamičke i međusobno povezane tokom vremena“, navode istraživači.
Još uvijek nije jasno šta tačno uzrokuje ove promjene, niti da li crijeva utiču na mozak ili mozak na crijeva. Ipak, poznato je da su crijeva i mozak tijesno povezani, pa bi uticaj na određene regione mozga mogao biti jedan od načina da se kontroliše unos hrane.
Reguliše apetit i zavisnost
Promjene u moždanoj aktivnosti, uočene pomoću magnetne rezonance, zabilježene su u regijama za koje je poznato da imaju važnu ulogu u regulaciji apetita i zavisnosti. Osim toga, promjene u crijevnom mikrobiomu, analizirane kroz uzorke stolice i mjerenja krvi, povezane su sa određenim regijama mozga.
„Smatra se da crijevni mikrobiom komunicira sa mozgom na složen, dvosmjeran način. Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji do mozga dospijevaju putem nerava i krvotoka. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane mijenjaju sastav cijevnog mikrobioma“, naglašavaju stručnjaci.
(GS)
