Hoće li Ukrajina ući u Evropska unija „preko reda“, dok Srbija i region godinama čekaju pred vratima? Ako se pitaju Austrija i Grčka – ne. Te zemlje, zajedno sa još nekoliko članica EU, stale su u odbranu država Zapadnog Balkana i insistiraju na tome da region ne smije biti zanemaren niti stavljen u drugi plan u odnosu na Ukrajinu kada je riječ o proširenju.
Kako prenosi Večernji list, stav da nema ulaska „preko reda“ nedavno je na zvaničnom skupu ministara u Brisel iznijela austrijska ministarka za Evropu Klaudija Bauer.
– Ista pravila i uslovi moraju da važe za sve kandidate. Ovdje uvijek imamo poseban fokus na zemlje Zapadnog Balkana – rekla je Bauer i dodala:
– Za neke postoji traka za preticanje, s kojom su neki već jednom nogom u EU, dok drugi moraju decenijama raditi na članstvu.
Sličan stav dolazi i iz Grčke.
– Grčka podržava proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, ali je važno da njihov napredak ne ide na štetu Zapadnog Balkana, čija je evropska perspektiva jasno prepoznata još od Solunske agende 2003. godine – naveo je diplomatski izvor EU za Večernji list.
Od tada su se samo Slovenija i Hrvatska uspješno pridružile EU, dok Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija i dalje čekaju.
Ukrajina je, nakon rata sa Rusija, ubrzano dobila političku podršku za pristupanje EU.
Međutim, Igor Novaković iz ISAK centra smatra da unutar EU trenutno nema jasnog odgovora kako će proces proširenja izgledati.
– U principu ne znamo šta će biti u narednom periodu. Sve što se čuje jesu pozivi za debatu unutar EU -rekao je Novaković i dodao da postoje političke prepreke, uključujući i pitanje predsjedničkih izbora u Francuska.
„Osnovni strah – pitanje veta“
Novaković navodi da postoje dva ključna problema kada se govori o proširenju: Strah da bi nova članica mogla biti pod uticajem druge države ili voditi samostalnu politiku poput Mađarska. Pitanje Ukrajine, jer je predsjednik Donald Trump navodno insistirao da EU napravi određene ustupke prema Kijevu.
– Moj utisak je da zemlje koje se graniče sa Ukrajinom žele snažnije angažovanje EU oko njenog članstva, dok države koje se graniče sa Zapadnim Balkanom smatraju da obje strane treba tretirati ravnopravno – rekao je Novaković.
Mercov prijedlog za Zapadni Balkan
Njemački kancelar Fridrih Merc otišao je korak dalje i predložio konkretne mjere. On je 18. maja uputio pismo predsjednicima institucija EU u kojem predlaže jačanje prava zemalja kandidata i model pridruženog članstva za Ukrajinu.
Istovremeno, predložio je da države Zapadnog Balkana dobiju status posmatrača u relevantnim institucijama EU.
Merc smatra da bi državama Zapadnog Balkana i Moldavija trebalo omogućiti pristup jedinstvenom tržištu EU i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka.
„I to bi nam značilo“
Slobodan Zečević smatra da je cilj da se države Zapadnog Balkana najprije ekonomski integrišu u EU, ali bez prava glasa.
– Na taj način bismo koristili sve prednosti jedinstvenog tržišta EU, ali bez političke težine. Ipak, i to bi nam značilo. Nama znači i to što ne plaćamo roming i što smo u SEPA sistemu – rekao je Zečević.
Prema njegovim riječima, status posmatrača mogao bi građanima da olakša život i stvori osjećaj da region nije isključen iz evropskih procesa.
Slično mišljenje ima i Strahinja Subotić, koji smatra da bi koristi bile višestruke: Građani bi dobili signal da EU zaista želi nove članice. Reformama bi se dao dodatni podsticaj. Države bi postepeno gradile administrativne kapacitete za punopravno članstvo.
Subotić ističe da bi zemlje kandidati na taj način bile spremnije da jednog dana preuzmu sve obaveze koje članstvo u EU nosi sa sobom, prenosi Blic.
