Ratare u Semberiji brine loše vrijeme – Protivgradna zaštita spremna

Nestabilno vrijeme ovog proljeća, česte smjene sunca i kiše s povremenim gradom, brinu semberske poljoprivrednike, koji sa zebnjom gledaju u nebo.

Ohrabruje ih činjenica da je ovo područje pokriveno mrežom protivgradne zaštite i vjeruju da će njihovi usevi i voćnjaci biti zaštićeni.

U JP „Protivgradna preventiva RS“ tvrde da sezonu dočekuju spremno. Na području Semberije u funkciji su 24 protivgradne stanice, a prvih 12 postavljeno je još 2003. godine u drinskom i savskom pojasu.

Godišnje se sa njih u prosjeku ispali oko 200 protivgradnih raketa. Za ove namjene iz budžeta Grada Bijeljina izdvojeno je 87.960 KM.

Protivgradna sezona počela je 15. aprila i traje do 15. oktobra. Jovica Ilić, sa protivgradne stanice 115 u Janj, kaže da je do sada dejstvovano tri puta.

– Veća nevremena su nas, na sreću, zaobišla, tako da nije bilo štete. Nadamo se da će tako i ostati. Ali, s obzirom da niko ne može da utiče na vrijeme i predvidi ga, mi smo spremni. Tokom sezone stalno smo pripravni, jer moramo blagovremeno da reagujemo – kaže Ilić.

Dodaje da su ugovori sa strijelcima na vrijeme potpisani i da se sredstva za njihov rad redovno isplaćuju.

Raketa ima dovoljno

Zadovoljan je i Milisav Trifunović sa protivgradne stanice 117 u Mjesnoj zajednici Popovi.

– Raspolažemo s dovoljno protivgradnih raketa. Svaka protivgradna stanica ima po šest raketa, a zalihe se stalno dopunjavaju – naglašava Trifunović.

JP „Protivgradna preventiva RS“ djeluje u 32 lokalne zajednice, a branjeno područje je 1,2 miliona hektara.

Direktor preduzeća Tihomir Dejanović kaže da su u zoni dejstava raspoređene 182 protivgradne stanice i 85 automatskih protivgradnih stanica.

– U sezonu smo ušli sa 1.800 protivgradnih raketa, a očekujemo isporuku još 1.100 raketa. Od početka sezone smo dejstvovali tri puta, kada je ispaljeno 55 raketa. Sistem protivgradne zaštite ni na koji način ne smije biti ugrožen, niti sezona da bude dovedena u pitanje, posebno u područjima Semberije, Podrinja i Posavine – naglasio je Dejanović.

Protivgradna zaštita veoma je bitna i za poljoprivredne proizvođače.

Podsticaji

Ratar iz Bijeljine Boško Radić obrađuje osam hektara. Uglavnom sije kukuruz, pšenicu i uljanu repicu.

– Sredstva koja izdvajamo za protivgradnu zaštitu nisu velika, a korist od njih je neprocjenjiva. Ulažete sredstva, trud i znoj, a onda vam led i grad poberu ljetinu. Šteta je izbjegnuta kad god strijelci razbiju gradonosni oblak – kaže Radić.

Osim izdvajanja za protivgradnu zaštitu, sve više poljoprivrednika u Srpskoj osigurava poljoprivrednu proizvodnju, kako bi koliko-toliko nadoknadili štete izazvane gradom, sušom, ili drugim nepogodama.

U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da podsticaj za ove namjene mogu ostvariti poljoprivrednici koji se bave stočarskom, voćarsko-vinogradarskom i povrtarsko-ratarskom proizvodnjom.

Pomoćnik ministra Zoran Maletić pojašnjava da se visina podsticajnih sredstava isplaćuje u iznosu od 50 odsto, a da po korisniku ne može biti veća od 25.000 KM.

– U prošloj godini po ovom osnovu isplaćeno je 465.000 KM, a za ovu godinu planirano je 250.000 KM, s tim da će ovaj iznos biti povećan u zavisnosti od broja podnesenih zahtjeva – naglasio je Maletić.

(srpskainfo)

Ukoliko ste zadovoljni načinom na koji vas bijeljinapress.com informiše, zapratite nas na našoj facebook stranici Bijeljinapress.com