Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi da večeras da uvede nove recipročne carine, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i eskalacije trgovinskog rata na globalnom nivou.
Detalji njegovog plana, koji je nazvao “Dan oslobođenja”, još uvijek nisu u potpunosti poznati i dostupni su samo najužem krugu saradnika u Bijeloj kući. Očekuje se da će Tramp objaviti odluku u srijedu u 16 sati po lokalnom vremenu (22 sata po srednjoevropskom vremenu) u Ružinom vrtu Bijele kuće.
Nove carine stupiće na snagu odmah po objavi, dok će dodatne carine od 25 odsto na uvoz automobila biti uvedene dan kasnije. Tramp tvrdi da je cilj ovih mjera izjednačavanje američkih carina s onima koje druge države već primjenjuju na robu iz SAD, što prema njegovim riječima ugrožava američki izvoz.
Međutim, i dalje nije jasno kako će tačno izgledati novi sistem carina. Pojedini izvori navode da Tramp razmatra univerzalnu stopu od 20 odsto.
– Ne mogu da se sjetim situacije u kojoj su ulozi bili ovako visoki, a ishod tako neizvjestan – rekao je Stiv Sosnik iz brokerske firme Interactive Brokers.
Bivši član Trampovog trgovinskog tima iz prvog mandata izjavio je za Rojters da će Tramp vjerovatno uvesti široke carine na pojedinačne države, ali na nižem nivou nego što se očekivalo. Anonimni zvaničnik navodi da će broj pogođenih zemalja biti veći od 15, koliko je ranije najavio ministar finansija Skot Besent.
SAD su u proteklih deset nedjelja uvele 20 odsto carina na sav uvoz iz Kine, kao i ponovo uspostavile 25 odsto carina na uvoz čelika i aluminijuma. Odlaganje carina od 25 odsto na Meksiko i Kanadu ističe u srijedu, a investitori su sve zabrinutiji zbog neizvjesnosti na tržištu.
Američki trgovinski partneri, uključujući Evropsku uniju, Kanadu, Meksiko, Kinu, Japan i Južnu Koreju, najavili su recipročne mjere. Australijski premijer Entoni Albaniz i njegov rival, lider Liberalne stranke Piter Daton, takođe su izrazili spremnost da se suprotstave američkim carinama koje pogađaju australijsku industriju govedine.
Kanadski premijer Mark Karni i meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum razgovarali su o planu Kanade da se “bori protiv neopravdanih trgovinskih mjera” SAD-a. Američke kompanije tvrde da kampanja “Kupujmo kanadsko” već otežava plasman njihovih proizvoda na kanadsko tržište.
Tramp smatra da su SAD godinama bile na gubitku zbog sporazuma o slobodnoj trgovini, koji su, prema njegovim riječima, doveli do trgovinskog deficita od 1,2 biliona dolara. Prema istraživanju Univerziteta Jejl, nove carine bi prosječno američko domaćinstvo mogle da koštaju dodatnih 3.400 dolara godišnje.
Analitičari Deutsche Bank upozoravaju da bi ove carine mogle izazvati “veliki šok” za globalnu trgovinu. Njihove procjene pokazuju da bi rast BDP-a SAD mogao pasti za 100 do 120 baznih poena ove godine, uz povećanje inflacije za 90 do 120 baznih poena.
Najava carina izazvala je negativne reakcije na berzama. Evropski indeks STOXX 600 pao je za 0,2 odsto, dok su londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariski CAC takođe u padu. Investitori su oprezni jer se ne zna hoće li se carine odnositi na sve zemlje ili samo na one s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit.
Na valutnim tržištima dolar jača u odnosu na druge valute, dok cijene nafte stagniraju. Londonski barel nafte iznosi 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu cijena 71,25 dolara po barelu.
Očekuje se da će Trampova objava donijeti značajne posljedice na globalnom nivou, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi eskalacija carinskog rata mogla dodatno otežati situaciju u svjetskoj ekonomiji, piše Blic.
(srpskainfo)
