Pusta sela postaju sve češća pojava u BiH – oko 500 sela u sablasno je prazno, u njima više niko gotovo ne živi, 1.500 ih ima manje od 10 stanovnika.
Polja i livade zarastaju u šume, dok mladi ljudi traže bolje prilike negdje drugdje. Sela odumiru, a s njima i BiH poljoprivredna proizvodnja.
I dok mladi bježe sa sela ne videći perspektivu u poljoprivredi, cijene voća i povrća drastično rastu. Proizvodi se manje, a i ono što se zasadilo ove godine odnosi suša. Ekstremne temperature, dugotrajne suše i promjenjivi klimatski obrasci sve više pogađaju BiH poljoprivredu – zemlja se iscrpljuje, prinosi padaju, a proizvodnja postaje neizvjesna.
– Ekstremne temperature dovele su do toga da su svi prirodni i tehnološki mehanizmi gotovo onemogućeni. Nismo jedina država pogođena ovim problemima – riječ je o globalnom izazovu. Ipak, neke zemlje uspijevaju ponuditi adekvatnije odgovore – kazao je za N1 Jasmin Grahić, prodekan za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA.
Naglašava da BiH pokušava odgovoriti izazovima, ali smatra da bi se to moralo događati mnogo brže i sistemski.
– Moramo se osloniti na ono što kažu znanost i struka. Sve su teži uvjeti za motiviranje ljudi da se bave poljoprivredom. Cijena proizvodnje izravno je povezana s radnom snagom, a nje definitivno nedostaje. Poljoprivrednici su sve stariji, a mladi se rijetko odlučuju zamijeniti ih – upozorava.
Govoreći o aktualnim cijenama na tržnicama, Grahić ističe da su one kompleksan problem.
– Proizvodnja iz hobija, koliko god bila pozitivna, ne utiče na tržišne cijene. Ljudi znaju da je lijepo proizvesti hranu na svojoj zemlji, ali s druge strane prisutna je težnja ka lakšem, ugodnijem načinu života – ističe.
Napominje da oborine koje su zabilježene tokom sezone nisu bile dovoljne da poprave stanje.
– Zemlja trenutno gori, ostajemo bez vode. Kukuruz bi mogao imati dobru sezonu jer je nešto otporniji, ali održavanje povrća jako je teško. Sve predispozicije upućuju na to da će cijene hrane rasti – navodi.
Ipak, pozitivan trend je vidljiv – broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača raste.
– To pokazuje da interes postoji, ali država mora hitno poraditi na stvaranju boljih uvjeta i osiguravanju konkretne podrške ljudima koji se bave proizvodnjom hrane. Bez toga poljoprivreda će postati još nesigurnija, a posljedice ćemo svi osjetiti – zaključuje Grahić.
Činjenicu kako se BiH prazni najbolje je prije nekoliko godina ilustrirala fotografija Miloša Popovića, istraživača Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu, koja pokazuje mjesta u BiH s populacijom ispod 100 stanovnika.
Mapirao je mjesta u BiH u kojima više ne žive maloljetnici, mladi ispod 17 godina. Karta pokazuje poražavajuće podatke – čak 8% svih katastarskih naselja nema ni jednog maloljetnika.
Riječ je o 804 naselja koja ulaze u sastav više od 90 općina ili gradova u BiH, a prema podacima, najlošija je situacija u opštini Višegrad, gdje čak 62 mjesta nemaju nijednog maloljetnika, potom slijedi Trebinje (53), Rogatica (41), Goražde (38), Konjic (35), Rudo (33), Sokolac (32), Foča (31).
Kako sela nestaju, potvrdili su i podaci s popisa 2013. po kojima u 1.486 sela u BiH živi manje od 10 stanovnika. Oko 500 sela u BiH sablasno je prazno, u njima ne živi više niko. Za takvu situaciju možemo “okriviti” više faktora.
Tu je, naravno, rat, migracije selo – grad, a posljednjih nekoliko godina i pravi egzodus radno sposobnog stanovništva iz sela u zemlje EU.
Zašto?
Većina će vam reći da se na selu, jednostavno, nije isplatilo raditi, nema nikakve agrarne strategije ili poticajne politike, premija…, tako da mala poljoprivredna gazdinstva nisu sposobna biti konkurentna i ostvariti profit.
(Srpskainfo)
Najteža je situacija na području Bosanskog Petrovca, Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika…
Popović već godinama na društvenim mrežama X i Facebook objavljuje zanimljive karte vezane ne samo uz regiju već i Evropu te svijet.
