U žalbi se navodi da je odluka donesena na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz teške povrede postupka i materijalnog prava. Ključni spor odnosi se na činjenicu da je CIK kao presudan dokaz koristio takozvani „preliminarni pregled potpisa“, koji, kako se navodi u žalbi, nema dokaznu snagu zakonitog vještačenja.
„Pobijana odluka CIK BiH donesena je na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, bez mogućnosti stranaka da se izjasne o dokazima na kojima je zasnovana. Preliminarni nalaz nije dokaz u punom smislu, jer nije izvršeno konačno vještačenje, niti je strankama omogućeno da se izjasne o nalazu ili predlože protivještačenje“, poručeno je iz SNSD-a.
SNSD u žalbi ističe da nije utvrđeno ko je izvršio vještačenje, da li je lice ovlašćeni sudski vještak, kao ni koja je metodologija korištena, što, kako se navodi, ozbiljno dovodi u pitanje validnost samog dokaznog postupka.
„Iz obrazloženja odluke nije moguće utvrditi identitet vještaka, obim i predmet vještačenja, niti osnovu na kojoj je zaključeno da postoje manipulacije ili krivotvorenja potpisa“, kažu u SNSD-u.
Posebno se naglašava da potpis u izvodima iz Centralnog biračkog spiska ne predstavlja glas, već samo evidenciju prisustva birača, te da CIK nije dokazao da su sporni potpisi uticali na izborni rezultat.
„Potpis u izvodima iz Centralnog biračkog spiska nije glas i sam po sebi ne može biti osnov za poništavanje glasanja, bez dokaza da je neko glasao umjesto drugog i da su ti glasovi uticali na rezultat izbora“,kažu u SNSD-u.
U žalbi se takođe navodi da je CIK pojedinačne administrativne greške i sumnje u potpise tretirao kao organizovanu izbornu prevaru, bez ikakvih dokaza o jedinstvenom planu, povezanosti radnji ili odgovornim licima. Poseban dio žalbe odnosi se na biračko mjesto u Brčko distriktu, gdje je glasanje poništeno zbog nedostatka izvoda iz biračkog spiska. Gubitak dokumentacije predstavlja procesnu grešku, ali ne i dokaz izborne prevare, te poništavanje glasanja isključivo iz tog razloga predstavlja prekoračenje ovlašćenja, zaključuju u ovoj stranci. SNSD zaključuje da je CIK primijenio najstrožu izbornu mjeru bez analize nužnosti i proporcionalnosti, te da nije razmatrao blaže zakonske mehanizme.
„Primijenjena je najteža moguća sankcija bez utvrđivanja da li je ona nužna i jedina moguća u konkretnom slučaju“, poručeno je iz SNSD-a.
Zbog svega navedenog, u žalbi se traži da Sud BiH poništi odluku CIK-a kao nezakonitu. SNSD u zaključku žalbe ističe da je odluka CIK-a donesena proizvoljno i bez pouzdanih dokaza, te da njeno ukidanje predstavlja jedini način da se zaštite zakonitost izbornog postupka i prava učesnika u izbornom procesu.
(atvbl)
