Svjetske cijene nafte na kraju 2025. bilježe najveći godišnji pad još od početka pandemije 2020. godine zbog straha od viška ponude u sljedećoj godini, što već sada snažno utiče na raspoloženje tržišta.
Cijena nafte Brent se stabilizovala iznad 61 dolara po barelu, ali je u 2025. godini pala za oko 18 odsto, dok se cijena nafte WTI a kretala blizu 58 dolara.
Slabljenje cijena posljedica je rasta ponude iz zemalja OPEK+ i proizvođača van kartela, dok globalna tražnja raste sporije od očekivanja, prenosi Blumberg.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržište bi i naredne godine moglo da se suoči sa značajnim viškovima, dok čak i Sekretarijat OPEK-a predviđa skroman suficit na tržištu.
Analitičari upozoravaju da snažna proizvodnja iz Sjedinjenih Američkih Država, Brazila, Gvajane i Argentine nadmašuje neujednačenu potražnju, što bi moglo da zadrži cijene u rasponu od 50 do 70 dolara po barelu, prenosi Tanjug.
Pažnja tržišta usmjerena je i na predstojeći sastanak OPEK+ zakazan za 4. januar, na kojem se, prema izvorima, ne očekuje dalje povećanje proizvodnje.
Dodatni pritisak na cijene došao je i iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je Američki institut za naftu prijavio rast zaliha sirove nafte od 1,7 miliona barela prošle sedmice.
Pad cijena nafte doprinosi smanjenju inflatornih pritisaka, što ide u prilog centralnim bankama, ali istovremeno predstavlja izazov za proizvođače, posebno zemlje OPEK+ koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prihode od izvoza energenata.
