BiH je visoko osjetljiva na promjene cijena nafte zbog gotovo potpune zavisnosti od uvoza, energetske neefikasnosti i ograničenih mogućnosti intervencije na nivou zemlje, što negativno utiče na konkurentnost, inflaciju i spoljnotrgovinski bilans, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Iz Komore ističu da rast cijena nafte i naftnih derivata ne djeluje samo kao kratkoročni troškovni šok već razotkriva strukturne slabosti ekonomije BiH i utiče na njenu dugoročnu održivost i razvojni potencijal.
Dodaju da se jasno vidi da je privreda BiH visoko zavisna od uvoza energije, uz relativno nizak nivo energetske efikasnosti.
– Takva struktura znači da svaki rast cijena nafte automatski povećava troškove u gotovo svim sektorima – direktno kroz gorivo i indirektno kroz logistiku, sirovine i inflaciju. Zbog toga efekti nisu izolovani, već se prelivaju na cijeli ekonomski sistem – pojašnjavaju iz Spoljnotrgovinske komore.
Iz Komore upozoravaju da je trenutno najviše pogođen energetski sektor, uz snažan indirektan uticaj na transport i ukupnu prerađivačku industriju, što se direktno odražava na pad izvoza i konkurentnosti.
Globalno posmatrajući, navode iz Komore, sektori najosjetljiviji na rast cijena su metali, hemija i transport.
– Na nivou izvoza, povećani troškovi proizvodnje i transporta dovode do slabljenja cjenovne konkurentnosti domaćih proizvoda. U uslovima kada BiH već dominantno izvozi proizvode sa nižom dodatom vrijednošću, prostor za apsorpciju troškova je ograničen – pojašnjavaju iz Komore.
Oni dodaju da to dugoročno može rezultirati gubitkom postojećih tržišta, smanjenjem izvozne dinamike, te padom profitabilnosti i investicija.
Iz Komore ističu da rast cijena nafte dodatno produbljuje inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć stanovništva i usporava ekonomsku aktivnost.
“Pad izvoza i rast troškova mogli bi u slučaju dugoročnog rasta dovesti do usporavanja ekonomskog rasta, smanjenja industrijske proizvodnje i zaposlenosti, te dodatnog slabljenja konkurentnosti privrede BiH, uz povećane inflatorne i investicione rizike”, upozoravaju iz Komore.
Napominju da ublažavanje mogućih negativnih efekata zahtijeva kombinaciju kratkoročnih mjera podrške privredi i dugoročnih reformi usmjerenih na energetsku efikasnost, diverzifikaciju tržišta i povećanje dodate vrijednosti proizvodnje.
Izvor: Srna
