Aplikacija Vocap danas je postala osnovno sredstvo komunikacije, a sve češće se koristi i za kontakt sa zvaničnim institucijama, poput banaka ili firmi koje upravljaju našim ličnim podacima.
Razgovori sa finansijskim savjetnicima preko ovog servisa više nisu rijetkost. Međutim, stručnjaci za bezbjednost upozoravaju na ogroman rizik postoje fotografije i grafički materijali koje nikada ne treba slati putem ove platforme, bez obzira na to ko ih traži.
Nova prevara koja hara mrežama
Sajber kriminalci neprestano pronalaze nove načine da prevare lakovjerne korisnike, a trenutno im je glavni cilj da ih natjeraju da pošalju fotografije ličnih dokumenata. Nova, izuzetno perfidna prevara već neko vrijeme kruži internetom.
U poruci se tvrdi da je velika kriminalna organizacija uspješno razbijena, te da je primaocu dodijeljena značajna novčana suma na ime odštete za nematerijalnu štetu. Međutim, postoji uslov – da bi navodni novac bio uplaćen, korisnik mora da potvrdi svoj identitet slanjem fotografije lične karte direktno u Vocap čet.
Kako kriminalci koriste vaše podatke?
Ovo nije jedini metod koji prevaranti koriste. Slične zamke uključuju lažne dobitke na kripto-platformama ili primamljive ponude za posao, gdje se već u ranoj fazi komunikacije takođe zahtijeva identifikacija slanjem slike dokumenta.
Kada jednom dođu do tih materijala, sajber kriminalci ih koriste na dva načina: Dio podataka odmah preprodaju na crnom tržištu, takozvanom dark vebu. Drugi dio koriste direktno za otvaranje bankovnih računa, podnošenje zahtjeva za brze kredite ili kreiranje lažnih naloga na internet servisima.
Nakon što formalno preuzmu identitet žrtve, prevaranti podižu novac i praktično nestaju, ostavljajući iza sebe ogromnu finansijsku štetu.
Finansijski krah i mukotrpno dokazivanje nevinosti
Kada korisnik konačno shvati da je prevaren, obično je već kasno. Bankovni računi mogu biti ispražnjeni, što dovodi do velikih finansijskih gubitaka i ozbiljnog stresa.
Najveći problem nastaje poslije same krađe – žrtve su primorane da u dugim i komplikovanim procedurama dokazuju sopstvenu nevinost pred bankama i policijom, pokušavajući da objasne kako su njihovi lični dokumenti završili u rukama kriminalaca.
Zbog svega navedenog, zlatno pravilo digitalne bezbjednosti glasi: nikada i ni pod kojim uslovima ne šaljite slike lične karte, pasoša ili vozačke dozvole preko mesindžer aplikacija, čak ni ako poruka djeluje uvjerljivo ili dolazi navodno od poznate institucije, prenosi Blic.
