Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da su predstavnici Republike Srpske prepoznali poruke o dijalogu, dogovoru, domaćim rješenjima i odgovornosti, a da političko Sarajevo i dalje teži kolonijalnoj upravi, što je uzrok nejedinstva na posljednjoj sjednici Savjeta za sprovođenje mira.
Cvijanovićeva je rekla da na sjednici PIK-a nije donesena odluka o kandidatu za novog visokog predstavnika, jer je došlo do sukoba dva koncepta, a ne dva kandidata.
„Nemamo saglasnost, jer imamo sudar dva koncepta koja su tamo prikazana. Nije to samo riječ o figurama koje treba da obavljaju neki posao, nije to personalna priča“, navela je Cvijanovićeva.
Ukazala je da se više puta od nove američke administracije čulo, ali i neposredno prije sjednice PIK-a, da traže domaći dijalog i domaća rješenja, kao i odgovornost domaćih ljudi koji su izabrani kroz demokratsku proceduru.
Ona je podsjetila da je i na sjednici Savjeta bezbjednosti UN predstavnik Sjedinjenih Država pozivala na više odgovornosti, više dijaloga između predstavnika konstitutivnih naroda u BiH i vraćanje domaćeg suvereniteta.
„Da domaće institucije donose odluke, a ne da to rade neizabrani stranci“, rekla je Cvijanovićeva i dodala da su predstavnici Republike Srpske prepoznali tu poruku.
Ukazala je da poruka sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN jasno pokazuje da je nakon više od 30 godina neko sagledao pravo stanje.
„SAD ne žele da se na takav način izgrađuju tuđe nacije. To je predsjednik SAD Donald Tramp jasno rekao i ja to tumačim na taj način. Ono što smo i čuli, a i ono što je izašlo sa zasjedanja PIK-a jasno pokazuje da je to u pitanju“, navela je Cvijanovićeva.
Sa druge strane su, kaže, Evropljani, koji, vjerovatno svjesni nesposobnosti da sami rješavaju neka pitanja ili da se nametnu kao neko ko je kredibilan partner institucijama BiH, imaju skriveni plan da nastave da funkcionišu u okviru BiH.
Cvijanovićeva smatra da će se priča o proširenju EU vrtjeti oko dvije zemlje u okruženju, a ne oko svih.
Istakla je da Dejtonskim sporazumom nije predviđen OHR na način na koji je djelovao u BiH, te da se samim tim i vraća na pitanje šta je to visoki predstavnik i šta radi u BiH?
„Sigurna sam da će visokog predstavnika izabrati do kraja juna i imam svoja predviđanja kako će to izgledati. Sigurno da ne mogu da budu bonska ovlaštenja na način kako su korištena. Vjerovatno u nekom trulom kompromisu možemo računati na to da će neko reći“, pa dobro, biće bonska ovlaštenja, ali ih nećete koristiti – navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da narodi u BiH moraju da se navikavaju na činjenicu da žive bez visokih predstavnika.
„Šmit se odjavio, rekao je, podnio je ostavku. Druga stvar, Šmit već mjesecima ne interveniše na način zato što mu je neko rekao da ne može da koristi bonska ovlaštenja. Znači, mi već mjesecima živimo bez ikakvih bonskih ovlaštenja“, izjavila je Cvijanovićeva za „Avaz„.
Povodom tvrdnji ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića da moraju postojati bonska ovlaštenja jer nema dogovora domaćih političara, Cvijanovićeva je rekla da takvih ovlaštenja neće biti.
„Konaković je neko ko protežira bonska ovlaštenja, naravno kad su usmjerena protiv Srba, protiv Republike Srpske. Ima i opsesivne dimenzije u vezi sa SNSD-om i Miloradom Dodikom“, navela je Cvijanovićeva.
Ona je poručila da je ovo vrijeme za neki drugi, bolji život BiH.
Novi visoki predstavnik će, istakla je, sigurno biti osoba koja će imati ozbiljan nedostatak legitimiteta ako njegovo imenovanje ne prođe verifikaciju kroz rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN.
„Aneks 10 Dejtonskog sporazuma jasno kaže da ga imenuju strane potpisnice ovog sporazuma. To što su nekad radile strane, a jedna od strana je bila i Republika Srpska, preuzeo je PIK“, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je obavezno da verifikacija imenovanja prođe kroz Savjet bezbjednosti UN.
