Postinfektivni, odnosno postvirusni kašalj, može trajati sedmicama, pa čak i mjesecima nakon što nestanu svi ostali simptomi infekcije gornjih disajnih puteva. Javlja se nakon prehlade, gripa ili kovida, kada se povuku kijavica, bol u grlu, začepljen nos i povišena tjelesna temperatura.
Postinfektivni kašalj može biti posljedica oštećenja sluznice i povećane osjetljivosti receptora za kašalj, koji ponekad reaguju i na blage nadražaje poput hladnog vazduha, parfema ili razgovora. Često nastaje i zbog slivanja sekreta niz zadnji dio grla.
Opšta preporuka je da se obratite ljekaru. Iako je velika vjerovatnoća da je riječ samo o neprijatnoj tegobi koja će vremenom proći, važno je utvrditi pravi uzrok kašlja.
Postinfektivni kašalj je česta pojava i može se javiti u bilo kojem uzrastu. Kod odraslih predstavlja jedan od mogućih uzroka dugotrajnog kašlja, a može se javiti kod jedne od četiri odrasle osobe nakon infekcije gornjih disajnih puteva.
Iako uglavnom nije opasno stanje, može biti veoma neprijatan i značajno uticati na svakodnevne aktivnosti.
Koji su simptomi postinfektivnog kašlja?
Glavni simptom je uporan kašalj koji ne prestaje ni nakon povlačenja ostalih znakova infekcije.
Produženi kašalj traje od tri do osam sedmica, dok se kašalj koji traje osam sedmica ili duže kod odraslih smatra hroničnim.
Postinfektivni kašalj najčešće ima sljedeće karakteristike:
Nije naročito intenzivan – uglavnom nije snažan i ne javlja se u izrazito intenzivnim napadima.
Najčešće je suv – obično nije praćen iskašljavanjem sluzi ili sekreta.
Postepeno slabi – intenzitet kašlja najčešće se polako smanjuje tokom vremena.
Važno je naglasiti da se kašalj može razlikovati od osobe do osobe, pa navedene karakteristike same po sebi nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze.
Šta uzrokuje postinfektivni kašalj?
Postinfektivni kašalj može se javiti nakon virusnih i određenih bakterijskih infekcija.
Među mogućim uzročnicima su:
Bakterije:
Chlamydia pneumoniae – bakterija koja može izazvati infekcije disajnih puteva, uključujući upalu pluća.
Mycoplasma pneumoniae – bakterija koja može izazvati upalu disajnih puteva i pluća.
Virusi:
adenovirusi;
koronavirusi, uključujući viruse koji izazivaju prehladu i kovid;
virusi parainfluence;
respiratorni sincicijski virus (RSV).
Veliki kašalj, odnosno pertusis, takođe može biti praćen dugotrajnim kašljem.
Sam postinfektivni kašalj nije zarazan. Ipak, važno je da ljekar procijeni stanje i isključi mogućnost da je infekcija i dalje prisutna.
Zašto kašalj ne prestaje nakon infekcije?
Stručnjaci još nisu u potpunosti razjasnili sve mehanizme nastanka postinfektivnog kašlja, ali nekoliko faktora može imati važnu ulogu.
Upala disajnih puteva
Imunski odgovor organizma na infekciju može izazvati upalu koja se povlači sporije od ostalih simptoma bolesti. Zbog toga kašalj može potrajati i kada se osoba već osjeća bolje.
Nakupljanje sluzi
Tokom infekcije povećava se stvaranje sluzi, a njeno uklanjanje iz disajnih puteva može biti otežano. Zaostala sluz može nastaviti da nadražuje disajne puteve čak i nakon oporavka.
Povećana osjetljivost nerava
Neke infekcije mogu povećati osjetljivost nerava koji učestvuju u refleksu kašlja. Zbog toga osoba može početi da kašlje i na blage nadražaje koji inače ne bi izazvali takvu reakciju.
Koje preglede ljekar može preporučiti?
Osobe koje su ranije više puta imale upalu pluća, kao i pušači, trebalo bi da obavijeste ljekara o tim činjenicama.
U zavisnosti od simptoma i nalaza, ljekar može preporučiti:
analize krvi;
rendgensko snimanje pluća ili kompjuterizovanu tomografiju (CT);
testove plućne funkcije;
bris grla i mikrobiološke analize ako postoji sumnja na određenu infekciju.
Nisu svi ovi pregledi potrebni svakom pacijentu. Ljekar će procijeniti koje je pretrage opravdano uraditi u konkretnom slučaju.
Kako se liječi postinfektivni kašalj?
Postinfektivni kašalj uglavnom ne zahtijeva posebno liječenje i najčešće se povlači spontano.
Antibiotici i drugi lijekovi koji se izdaju na recept neće pomoći ako je kašalj posljedica produžene iritacije disajnih puteva nakon što je infekcija prošla. Antibiotici se koriste kada za to postoji opravdan razlog, na primjer potvrđena ili osnovano sumnjiva bakterijska infekcija.
Zato je važno prvo utvrditi uzrok kašlja, umjesto unaprijed pretpostaviti da je riječ o postinfektivnoj tegobi.
Kada treba da se javite ljekaru?
Obratite se ljekaru ako kašalj traje duže od nekoliko sedmica nakon što su se povukli ostali simptomi infekcije. Ako traje osam sedmica ili duže, potrebna je dodatna procjena, čak i ako ste već bili na pregledu.
Ljekarsku pomoć treba potražiti što prije ako se uz uporan kašalj javi neki od sljedećih simptoma:
iskašljavanje krvi;
promuklost koja traje ili se pogoršava;
povišena tjelesna temperatura;
neobjašnjiv gubitak tjelesne mase;
oticanje stopala i nogu praćeno povećanjem tjelesne mase;
izražene teškoće sa disanjem, naročito u mirovanju ili tokom noći;
otežano gutanje;
povraćanje.
Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije stanje koje zahtijeva pravovremenu medicinsku procjenu. Kod izraženih teškoća sa disanjem ili obilnijeg iskašljavanja krvi potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Koliko dugo može trajati postinfektivni kašalj?
Postinfektivni kašalj može biti uporan i neprijatan, ali sam po sebi uglavnom nije opasan. Prognoza je najčešće dobra, a tegobe se u većini slučajeva postepeno povlače tokom nekoliko sedmica.
Ipak, važno je utvrditi pravi uzrok. Ako kašalj traje osam sedmica ili duže, potrebno je ponovo se javiti ljekaru radi dodatne procjene.
Šta možete uraditi da ublažite tegobe?
Nekoliko jednostavnih mjera kod kuće može pomoći da se osjećate bolje:
Pijte dovoljno tečnosti, osim ako vam je ljekar savjetovao da ograničite unos.
Izbjegavajte duvanski dim, prašinu i druge nadražujuće materije koje mogu dodatno iritirati disajne puteve.
Koristite pastile za grlo ako vam ublažavaju nadražaj i potrebu za kašljanjem.
Dovoljno se odmarajte i dajte organizmu vremena da se oporavi.
Možda ćete doći u iskušenje da uzmete sirup ili drugi lijek protiv kašlja koji se može kupiti bez recepta. Međutim, takvi preparati ne moraju ubrzati povlačenje postinfektivnog kašlja, a mogu izazvati i neželjena dejstva.
Ljekar ili farmaceut mogu vam pomoći da odaberete odgovarajući način ublažavanja simptoma u skladu sa vašim zdravstvenim stanjem.
Može li postvirusni kašalj prerasti u upalu pluća?
Ne, sam postinfektivni kašalj ne prelazi u upalu pluća. On se javlja nakon što je prvobitna infekcija prošla, a kašalj se zadržao zbog produžene iritacije ili povećane osjetljivosti disajnih puteva.
Međutim, druga oboljenja koja izazivaju dugotrajan kašalj mogu biti povezana s upalom pluća ili drugim komplikacijama.
Zato je važno javiti se ljekaru ako kašalj traje duže od nekoliko sedmica, posebno ako se pojave novi simptomi ili se postojeće tegobe pogoršaju, prenosi Kurir .
