Svakodnevne navike mogu imati veliki uticaj na dugoročno zdravlje, a ono što radimo nakon večere može biti važno i za zdravlje mozga.
Neurolog dr Dejl Bredesen ističe jednu jednostavnu naviku koja bi mogla da doprinese boljem snu i očuvanju zdravlja mozga, piše „Parade“.
Najbolja večernja navika
Dr Bredesen preporučuje da prestanemo da jedemo najmanje tri sata pre spavanja. Smatra da na taj način telu dajemo dovoljno vremena za varenje i omogućavamo mu da se tokom noći posveti drugim važnim procesima.
„Kada nekoliko sati pre spavanja ne jedemo, telo dobija priliku da se odmori od varenja i posveti obnovi i održavanju ćelija, što je važno i za zdravlje mozga“, objašnjava dr Bredesen.
Ipak, važno je naglasiti da nema dovoljno naučnih dokaza da prestanak uzimanja hrane tri sata pre spavanja sam po sebi sprečava slabljenje pamćenja ili razvoj demencije.
Zašto bi izbegavanje kasnih obroka moglo da bude korisno?
Dr Bredesen pominje autofagiju, prirodni proces kojim ćelije razgrađuju i uklanjaju oštećene delove.
„Autofagija je poput prirodnog sistema za čišćenje ćelija. Pomaže im da se oslobode oštećenih delova i štetnih nakupina proteina koje se povezuju sa Alchajmerovom bolešću“, objašnjava neurolog.
Međutim, iako se autofagija istražuje zbog moguće uloge u zdravlju mozga, nije dokazano da izbegavanje hrane nekoliko sati pre spavanja kod ljudi podstiče uklanjanje tih nakupina ili smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti.
Izbegavanje kasnih i obilnih obroka nekim ljudima može da pomogne i u održavanju stabilnijeg nivoa šećera u krvi, kao i da poboljša kvalitet sna. Dobar san važan je za pamćenje i normalno funkcionisanje mozga.
Navike koje je dobro izbegavati
Dr Bredesen savetuje da kasno uveče izbegavamo slatkiše i grickalice jer mogu da izazovu nagle promene nivoa šećera u krvi.
Upozorava i na alkohol. Iako nakon pića možemo da se osećamo pospano, alkohol može da naruši kvalitet sna. Preporučuje i manje vremena provedenog pred ekranima, posebno neposredno pre odlaska u krevet, jer svetlost ekrana i sadržaji koji nas uznemiravaju mogu da otežaju uspavljivanje.
Šta još možemo da uradimo za zdravlje mozga?
Nakon večere korisno je otići u laganu šetnju, koja može da pomogne varenju i opuštanju. Dobar izbor mogu biti i čitanje, rešavanje zagonetki ili učenje nečeg novog, jer ove aktivnosti podstiču mentalnu aktivnost.
Dr Bredesen naglašava i važnost druženja. Razgovor sa porodicom ili prijateljima može da pomogne u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Iako ove navike mogu da doprinesu opštem zdravlju, nijedna od njih sama po sebi ne garantuje očuvanje pamćenja niti sprečava demenciju. Za zdravlje mozga važni su i redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena ishrana i kontrola faktora rizika poput visokog krvnog pritiska i dijabetesa.
(Index.hr)