Pravoslavna crkva i njeni vjernici 21. novembra proslavljaju jednu od najvećih krsnih slava kod Srba – Aranđelovdan.
Arhangel Mihailo je „vođa nebeskih vojski“ koji se uvijek javljao na mjestima na kojima se javljala i Bogorodica, tako da predstavlja nebesku silu i zaštitu na zemlji.
Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava „onog koji je kao Bog“. Na grčkom jeziku riječ „arhi“ znači glavni, prvi, a „angelos“ znači vjesnik, anđeo.
Prvi među arhangelima, arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac – vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno vjerovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas.
Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobijedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeretika.
Mnoga su narodna vjerovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.
Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme – vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vrijeme arhangel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.
Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća!
U nekim krajevima, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.
Postoji vjerovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.
Da li će Aranđelovdan biti proslavljen uz posnu ili mrsnu trpezu, zavisi od toga na koji dan pada. Ako pada u srijedu ili petak, onda treba da bude posna, a žito je obavezno. Ove godine pada u četvrtak, pa trpeza može da bude mrsna.
„Žito za slavu se ne donosi za sveca, već za naše upokojene pretke“, objašnjava sveštenik Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Gligorije Marković.
(atvbl)
