Odbor za praćenje sprovođenja i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH upozorava da je u BiH tokom 2021. i 2022. godine ubijeno 19 žena te poziva nadležne da reaguju i preduzmu mjere radi sprečavanja budućih slučajeva femicida i nasilja.
Odbor je uputio izraze najiskrenijeg saučešća porodicama ubijenih u jučerašnjoj pucnjavi u Gradačcu, u kojoj je Nermin Sulejmanović ubio troje ljudi, više osoba ranio, a potom izvršio samoubistvo.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara saopšteno je da Odbor smatra da je situacija u pogledu femicida i rodno zasnovanog nasilja alarmantna i da kao takva zahtijeva dužnu pažnju i hitnu reakciju svih nadležnih institucija.
Odbor je tijelo Savjeta ministara, kojim rukovodi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a koji, između ostalog, ima zadatak da analizira podatke o slučajevima femicida i daje preporuke za dalje postupanje s ciljem sprečavanja ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama.
U skladu s navedenim, a na inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Agencije za ravnopravnost polova BiH, Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH započeo je evidentirati podatke o odnosu žrtve i počinoca u slučajevima ubistva žena, koji su pokazali da je u periodu 2021. i 2022. godine ukupno ubijeno 19 žena.
Odbor podsjeća da je BiH 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju i obavezala se na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi obezbjeđivanja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja.
Prema Istanbulskoj konvenciji, država je obavezna da postupa s dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži, kazni i za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom.
Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da preduzmu potrebne mjere kako bi obezbijedile da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama sprovede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude obezbijeđena koordinisana podrška žrtvama.
Femicid nije izolovan događaj, već je potrebno imati u vidu specifičnost konteksta u kome se ubistvo dogodilo, pošto se više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida desilo u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom.
Najvećem broju ubistava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija, takođe u većini slučajeva slučajeva počinilac bio bivši bračni, vanbračni ili emotivni partner.
(Srna)
