Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da institucije Republike Srpske poklanjaju veliku pažnju razvoju Bijeljine kroz dugogodišnja ulaganja, istakavši da u ovom gradu treba osnovati slobodnu zonu koja bi znatno doprinijela razvoju privrede.
– Mi smo 2019. godine imali samo četiri slobodne zone i sve su bile u Federaciji BiH. Danas slobodne zone imamo i u Republici Srpskoj – u Brodu, Trebinju i Gradišci. Imamo tri zone u razvoju i čekali smo Bijeljinu – rekao je Košarac nakon sastanka sa bijeljinskim privrednicima koji je organizovala Područna privredna komora.
On je naveo da s tim u vezi Bijeljina ima mogućnosti da se osnuje slobodna zona.
– Vidim da to žele i privrednici, ali ne postoji razumijevanje gradske strukture. Godinama čekamo zahtjev grada s obzirom da nam zakon omogućava da i fizička i pravna lica mogu biti osnivači. Resorna ministarstva biće u funkciji da i Bijeljina dobije status slobodne zone gdje to žele privrednici – poručio je Košarac.
On je istakao da se za sve odluke na nivou BiH moraju konsultovati institucije Republike Srpske, te da je tako i kada je riječ o interesima privredne zajednice.
– Politika srpskih predstavnika na nivou BiH je politika Republike Srpske. Na zahtjev predsjednika Milorada Dodika izvršili smo balansiranje kada je riječ o zastupljenosti kompanija iz Republike Srpske, s obzirom da ranije nije ujednačen tretman – rekao je Košarac.
On je izrazio nadu da će se, nakon pregovora sa Srbijom, a na temelju saradnje Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, definisati integrisani granični prelaz na Rači.
– To bi u svakom smislu značilo snažnu podršku Bijeljini i Semberiji i svim drugim krajevima Republike Srpske – zaključio je Košarac.
Sastanku u Bijeljini prisustvovali su lider SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, ministar finansija Zora Vidović, te ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.
Nakon današnjeg sastanka sa privrednicima u Bijeljini i Minić je u izjavi novinarima ukazao na značajne infrastrukturne projekte na ovom području, među kojima je izgradnja auto-puta i prateće infrastrukture, te šansa u vezi sa geotermalneom vodom.
Minić je dodao da će u ovoj godini biti još ulaganja, te napomenuo da je Vlada direktno u Bijeljini isplatila 302 miliona KM.
On je ukazao da je od poplava 2014. godine Vlada isplatila Bijeljini 57 miliona KM, a da se još čeka da Gradska uprava riješi imovinsko-pravne odnose da bi se mogla uraditi sljedeća tri kilometra koja su ključna kada je riječ o drinskom nasipu.
„Onda se zapitamo da li je moguće da i mi i građani Semberije ne možemo da napravimo barem taj pritisak da neko uzme i riješi ono za što smo obezbijedili novac i za šta plaćamo kamatu“, rekao je Minić.
On je naveo da od privrednika žele da čuju šta je to što treba da uradi Vlada, koja im je na raspolaganju 24 časa.
„Predložio sam da nakon ovog sastanka organizator – Područna privredna komora, napravi zapisnik na osnovu koga ćemo razgovarati u Vladi Republike Srpske o svim pitanjima koja su se mogla čuti ovdje, kao i u samoj pripremi ovog sastanka“, dodao je Minić.
(SRNA/atvbl)
(SRNA)
