Na zimsko računanje vremena ove godine prelazimo u noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra.
Tada ćemo kazaljke vratiti jedan sat unazad, pa ćemo te noći imati jedan sat više za spavanje.
Promjena se obavlja u nedjelju, 25. oktobra, u tri časa ujutru, kada se sat vraća na dva časa. Time se završava ljetno računanje vremena i prelazi na srednjoevropsko vrijeme (CET), odnosno UTC+1.
Pametni telefoni, računari i većina drugih uređaja povezanih na internet trebalo bi automatski da promijene vrijeme, dok će analogne satove i pojedine uređaje biti potrebno podesiti ručno, prenosi Nova.
Šta prelazak na zimsko računanje vremena znači?
Vraćanje sata za jedan čas znači da će se period između dva i tri časa ujutru praktično ponoviti. Tako ćemo te noći dobiti dodatni sat.
U danima nakon promjene Sunce će izlaziti i zalaziti približno sat ranije prema vremenu koje pokazuje sat. To znači da će ujutru ranije svitati, ali će i mrak u popodnevnim satima stizati ranije.
Zimsko, odnosno standardno računanje vremena, važiće do 28. marta 2027. godine, kada će ponovo početi ljetno računanje vremena. Tada će se kazaljke pomjeriti jedan sat unaprijed.
Prelazak na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u oktobru dio je sistema sezonskog pomjeranja sata koji se primjenjuje u većem dijelu Evrope i svijeta.
Od ideje do današnjeg računanja vremena
Ideja o pomjeranju kazaljki kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost pojavila se još krajem 19. vijeka.
Novozelandski entomolog Džordž Vernon Hadson 1895. godine predložio je da se vrijeme tokom ljeta pomjera unaprijed kako bi ljudi imali više dnevnog svjetla nakon radnog vremena.
Nekoliko godina kasnije, sličnu ideju iznio je britanski graditelj Vilijam Vilet, koji je početkom 20. vijeka vodio kampanju za uvođenje ljetnog računanja vremena.
Prva država koja je zvanično uvela ljetno računanje vremena bila je Njemačka. To se dogodilo 1916. godine, tokom Prvog svjetskog rata, a ubrzo su istu praksu uvele i druge evropske zemlje.
Ideja je bila da se bolje iskoristi prirodna svjetlost i smanji potreba za vještačkim osvjetljenjem, posebno u ratnim uslovima.
Nakon Prvog svjetskog rata mnoge zemlje su odustale od prakse, ali je ona ponovo široko uvedena tokom Drugog svjetskog rata i kasnije.
Danas se pomjeranje sata i dalje primjenjuje u velikom dijelu Evrope i svijeta, iako neke zemlje koriste isključivo standardno računanje vremena.
Zašto se sat pomjera?
Osnovna ideja ljetnog računanja vremena jeste da se dio dnevne svjetlosti „premjesti“ iz ranih jutarnjih sati u večernji dio dana. U proljeće se sat pomjera unaprijed, dok se u jesen vraća jedan sat unazad.
Prilikom prelaska na zimsko računanje vremena dobija se jedan sat više tokom noći, ali se istovremeno ranije smrkava.
Da li će se sat ukidati?
O pomjeranju sata godinama se raspravlja, posebno u Evropskoj uniji. Evropska komisija je 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata nakon javne konsultacije u kojoj je učestvovalo više miliona građana.
Evropski parlament je 2019. podržao prijedlog da se sezonsko pomjeranje vremena ukine, ali države članice nisu postigle konačan dogovor o tome da li bi trajno zadržale ljetno ili standardno računanje vremena.
Zbog toga se kazaljke u većem dijelu Evrope i dalje pomjeraju dva puta godišnje.
