Za mnoge ljude, ustajanje ujutru je borba za opstanak. Čak i ako uspijete da otvorite oči poslije trećeg ili četvrtog zvuka alarma, radije ne biste uopšte ustali iz kreveta. Poteškoće sa jutarnjim ustajanjem mogu da imaju mnogo uzroka i važno je da razmislite koji od njih može da se odnosi na vas.
Disanija je hronična nemogućnost ustajanja ujutru u kombinaciji sa željom da se ponovo legne. Iako disanija nije ni bolest ni medicinski termin, sve više ljudi doživljava ovo stanje. Problemi sa ustajanjem iz kreveta ujutru mogu da traju od sat do dva sata nakon buđenja.
Disanija može da bude signal da se nešto loše dešava vašem tijelu – može da bude simptom mnogih bolesti. Nemogućnost ustajanja iz kreveta može da se javi kod depresije, sindroma hroničnog umora, fibromialgije (rasprostranjeni bol u mišićima i kostima), apneje u snu, anemije, poremećaja štitne žlijezde, dijabetesa, sindroma nemirnih nogu, bolesti srca i poremećaja spavanja.
Sve ove bolesti mogu da se ispolje ekstremnim umorom, što znači da ujutru, uprkos prespavanoj noći, teško ustajete iz kreveta. Ključno je pronaći razlog zašto imate poteškoća da ustajete ujutru i eliminišete ga. Kod većine bolesti, npr. depresije ili problema sa štitnom žlijezdom, ključno je odabrati odgovarajući tretman.
Kako se nositi sa disanijom?
Kada pronađete uzrok svojih problema sa jutarnjim buđenjem, sljedeći korak je da pogledate svoje higijenske navike spavanja. Ovdje je najvažnije da svakodnevno vodite računa o svom snu – njegovom ritmu, odgovarajućoj količini i kvalitetu. Ako oko nedjelje do dvije održavate konstantno vrijeme ustajanja i dovoljno dug noćni san, vidjećete da će ustajanje ujutru početi da postaje lakše.
Pored toga, izbjegavajte faktore koji narušavaju kvalitet sna – kofein, alkohol, prekomjernu stimulaciju uveče. Zbog njih gubite dubok san noću i on je više isprekidan. Odlazak u krevet i ustajanje u isto vrijeme imaće pozitivan efekat na regulaciju biološkog sata. Takođe je važno da ograničite drijemke – dugo spavanje tokom dana može da oteža spavanje noću.
Na dobar san utiče i okruženje u kom spavate. Uvjerite se da je tiho i mračno. Mogu da vam pomognu roletne i debele zavjese koje će prigušiti spoljašnje zvuke. Takođe možete da koristite čepove za uši. Temperatura u spavaćoj sobi treba da bude oko 18-20 stepeni Celzijusa.
Izvor: MONDO.BA
