NASA-ini radari na Grenlandu otkrili su jednu od najzanimljivijih skrivenih struktura iz doba Hladnog rata, američku vojnu bazu Kamp Century, zakopanu oko 30 metara ispod ledenog pokrivača. Otkriće je došlo potpuno slučajno tokom istraživanja ledenog dna i ponovo otvorilo pitanje koliko još tajni leži ispod arktičkog leda.
Baza je pronađena pomoću radarskog sistema UAVSAR, koji može da “vidi” kroz led i prepozna strukture ispod površine. Naučnici NASA-e, među njima i Čed Grin i Aleks Gardner iz JPL laboratorije, uočili su neobične geometrijske oblike koji su odgovarali nekadašnjem vojnom kompleksu.
Grad ispod leda koji je decenijama bio zaboravljen
Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgrađen je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina u strogoj tajnosti. Kompleks je imao mrežu tunela dugu skoro tri kilometra i bio je zamišljen kao deo šire američke vojne strategije na Arktiku.
Unutar baze su se nalazile stambene jedinice, laboratorije i tehnička infrastruktura, a napajanje je obezbeđivao mali nuklearni reaktor PM-2A, jedan od prvih te vrste. Ekstremni uslovi, sa temperaturama koje su padale i do minus 70 stepeni, učinili su održavanje baze izuzetno teškim.
„Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century“, izjavio je Aleks Gardner iz NASA JPL-a, opisujući trenutak kada je struktura prvi put identifikovana.
Projekat Iceworm i skrivena vojna ambicija
Iako je baza delimično služila za naučna istraživanja, njen pravi značaj bio je povezan sa tajnim vojnim planom poznatim kao Projekat Iceworm. Plan je predviđao izgradnju ogromne mreže podzemnih tunela u kojima bi bile smeštene nuklearne rakete.
Prema dokumentima koji su kasnije objavljeni, ideja je uključivala stotine lansirnih mesta i hiljade kilometara tunela ispod leda. Danska vlada u to vreme nije bila u potpunosti upoznata sa razmerama projekta.
Međutim, plan nikada nije ostvaren. Led se konstantno pomerao, deformisao konstrukcije i učinio održavanje baze gotovo nemogućim. Kamp Century je konačno napušten 1967. godine.
Nasleđe koje i dalje ostaje pod ledom
Iako je nuklearni reaktor uklonjen, ispod leda je ostala značajna količina radioaktivnog otpada, procenjena na više od 178.000 litara. To otvara novo pitanje koje danas zabrinjava naučnike.
Zbog klimatskih promena, ledeni pokrivač Grenlanda se postepeno topi, a procene ukazuju da bi oblast oko bivše baze mogla početi da se otkriva već oko 2090. godine.
Kako upozorava klimatolog Vilijam Kolgan, ono što je nekada smatrano zauvek zakopanim, više nije sigurno. Promene klime menjaju pravila i ono što je decenijama bilo izolovano ispod leda moglo bi ponovo da postane dostupno.
(Telegraf.rs)