SARAJEVO – Evropska unija (EU) u BiH je započela ozbiljne pregovore sa domaćim zvaničnicima o izmjenama u izbornom procesu, stavljanjem akcenta na uvođenje novih tehnologija na biračka mjesta, a konkretan prijedlog pred poslanicima i delegatima na nivou BiH bi trebalo da se nađe u junu.
Specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler okupio je u ponedjeljak u Sarajevu predstavnike parlamentarnih stranaka u BiH, a među prisutnima je bio i član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović.
Ključna tema bilo je uvođenje novih tehnologija u izborni proces, kao što su skeneri na biralištima i mogućnost elektronskog glasanja, a plan je da prvi koraci budu povučeni već na ovogodišnjim lokalnim izborima, kada će biti sproveden pilot projekat na nekoliko adresa. Predstavnici EU su, kako su “Glasu Srpske” potvrdili učesnici sastanka, pripremili i određenu strategiju koju treba da odobri Parlament BiH.
Iako je, generalno, prijedlog dobio podršku, iskazana je sumnja da bi se to moglo sprovesti u BiH, s obzirom na sadašnje stanje, komplikovan sistem, a mora se vidjeti i koliki procenat stanovništva ne koristi moderne tehnologije.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić istakla je za “Glas” da je to bio prvi sastanak na kome su politički subjekti upoznati da je CIK 2018. godine zatražio od Evropske unije unapređenje izbornog procesa i po tom osnovu odobreno je 300.000 evra za projekat.
Suština je, kako je rekla, da zbog poljuljanog povjerenja od strane građana u izborni proces treba mijenjati izborni zakon i uvesti digitalizaciju, odnosno e-registar birača i skener-elektronsko glasanje.
– Za sve to je potrebna, kako je kazao predstavnik CIK-a, jednoglasna odluka Parlamenta BiH. Planovi predstavnika CIK-a i EU u BiH su ambiciozni, pa ističu da bi voljeli da se postigne dogovor između svih političkih subjekata, a ako bi do aprila usvojili odluku, te obezbijedili sredstva u budžetu, moglo bi se desiti da ove godine pilot projekat bude realizovan. Međutim, imajući u vidu da se izbori raspisuju 5. maja ove godine, a uz poštovanje delegacije EU, mislim da su nas precijenili. Nisam uvjerena da ćemo ekspresno postići sporazum – rekla je Vulićeva.
Stav SNSD-a je, kako je kazala, jasan.
– Nama najviše odgovaraju transparentni i fer izbori. Ono što je jedan od zaključaka jeste da lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA treba da aktivno učestvuju u kreiranju rješenja, odnosno eventualnog novog zakona – istakla je Vulićeva.
Ona je dodala da elektronsko glasanje nemaju ni zemlje okruženja, pa čak ni sve evropske.
– Ako ova inicijativa uspije, a u BiH imamo 5.800 biračkih mjesta i veoma mali procenat je u gradskim jezgrima, to će biti zaista veliki iskorak u svakom pogledu – izjavila je Vulićeva i dodala da je Johan Satler poručio da će razgovori biti nastavljeni.
Predstavnica SDA Alma Čolo naglasila je da je EU zainteresovana da pomogne BiH, te da stranka čiji je kadar nema ništa protiv uvođenja noviteta na biračka mjesta.
– Plan je da birači budu na evidenciji prilikom dolaska na biračko mjesto. Na posebnom uređaju namijenjenom za elektronsko glasanje, putem “tačskrina”, na listiću na ekranu birač izabere koga hoće od kandidata, a aparat štampa njegov glasački listić, koji ide u kutiju. Radi se o dobroj tehnologiji, ali u BiH nema preciznih podataka o ljudima koji ne poznaju tu tehnologiju. Možda bi pilot projekat bio isproban u urbanim sredinama – rekla je Čolo.
Prijedlog je, kako je zaključila, dobar jer sprečava zloupotrebe od strane biračkih odbora, dopisivanje, činjenje glasačkih listića nevažećim jer je kod nas takvih od sedam do deset odsto, a u zemljama EU od 0,5 do jedan odsto nevažećih listića.
– SDA će podržati ovakve izmjene – rekla je Čolo i dodala da bi strategija EU trebalo da u junu stigne pred poslanike u BiH.
Sa Barišom Čolakom, koji je predstavljao HDZ BiH na sastanku, juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Analiza
CIK BiH je nedavno započeo stručnu analizu dijela izbornog materijala sa posljednjih opštih izbora 2018. godine. Cilj je, kako su naglasili u vrhu te institucije, da se analizira struktura nevažećih listića, među koje se u izbornom sistemu BiH ubrajaju prazni, pocijepani, dopisani. U mnogim zemljama nepopunjene glasačke listiće samo statistički vode, ne ubrajaju ih u nevažeće.
Izvor: glassrpske
