Mali mineral, ogromna moć – i još veća opasnost ako ga nema dovoljno.
Jod, element bez mirisa i ukusa, stoji na prvoj liniji odbrane naše štitne žlijezde, a samim tim i cjelokupnog zdravlja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da i dalje veliki dio populacije ne unosi preporučenu dnevnu dozu.
Uloga joda u organizmu
Jod je neophodan za sintezu hormona štitne žljezde – tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Ovi hormoni utiču na brojne procese u organizmu, uključujući:
• Regulaciju metabolizma
• Održavanje tjelesne temperature
• Rad srca i krvnog pritiska
• Razvoj mozga i nervnog sistema, naročito kod fetusa i male djece
• Rast i pravilan razvoj organizma
Doktor Dejvid Deri kaže da je jod najbolji antibiotik iantivirotik. Ističe da jod ubija bakterije, viruse, gljivice, protozoe, pa čak i spore bakterija i gljivica.
U kontekstu činjenice da većina bolesti ili započinje ili se nastavlja upalama koje uzrokuju bakterije i virusi, onda je ovovažna informacija.
Naime, svakih 17 minuta krv ponovno cirkuliše kroz tkivo štitne žljezde, u kojem će, ako postoji dovoljna količina joda, bakterije i virusi biti uništeni.
Koliko joda je dovoljno?
• Odrasli: oko 150 µg dnevno
• Trudnice i dojilje: 220 – 290 µg dnevno
• Djeca: od 90 – 120 µg dnevno
Tijelo ne može samo da ga proizvede, prenosi grand.nova.rs.
Za razliku od nekih vitamina, jod ne možemo sintetisati – mora doći spolja.
Najčešći izvor je jodirana so, ali problem je što dodavanje soli u hranu može povećati rizik od drugih zdravstvenih problema kao što su visok krvni pritisak i bolesti srca, tako da se preporučuje oprez prilikom korištenja.
