Rast cijena postao je toliko čest, da teško da se više može nazvati viješću. Tako je u cijeloj regiji, pa kupci za isti novac u korpu stavljaju sve manje namirnica. Upravo zbog toga u Hrvatskoj su udruženja potrošača pozvala na bojkot trgovina u petak.
Litar ulja u Srpskoj skuplji za 15-ak feniga, vreća brašna za oko dvije marke, pekarski proizvodi 10 do 15 odsto.
Lista poskupljenja tu ne staje, pa i gorivo već ima cijene veće za 10-ak feniga.
A kada se kaže da je skuplje sve, ovaj put se zaista tako i misli, jer su nove cijene najavili i frizeri i automehaničari, pa čak i teretane.
Mnogo je parametara koje utiču na formiranje cijena, kažu u Privrednoj komori Srpske, pa nisu sigurni treba li krivce tražiti u maloprodaji.
Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine u Privrednoj komori Srpske podsjeća – samo je struja za privredu ove godine skuplja za deset evra po megavat satu, a valja dodati i rast cijena berzanske robe, te druge troškove.
– Ako poredimo sa EU, koja ima marže 25 odsto i više, naše marže u maloprodaji neuporedivo su manje. One ne prelaze 10 do 12 odsto, zavisno od proizvoda – rekla je Šobot.
Pa onda ispada da je za stalan rast cijena kriv – splet nesrećnih okolnosti? Udruženja potrošača kažu – baš i nisu ubijeđeni u to.
Poziv hrvatskih udruženja na jednodnevni bojkot trgovina, smatra Zoran Petoš iz UG „Don“ iz Prijedora, poziv je upomoć, ali bez sistemskog rješenja, teško da će imati efekta.
– Ovakve akcije jesu razvoj kritičkog mišljenja i da se pokaže trgovcima da ne mogu raditi ovako kako oni hoće i da ne mogu te cijene ići u nebo – ističe Petoš.
Baš zato su hrvatska udruženja rekla – u petak ostanite kod kuće.
Traže spuštanje PDV-a na jedinstvenih pet odsto za svu hranu, podsticanje domaće proizvodnje, ukidanje parafiskalnih nameta.
– Nikome nije ugodno vidjeti da sada za određeni iznos novaca za koji ste mogli obaviti ozbiljnu kupovinu, više to ne možete. No, to nije rezultat rasta marži – navodi Irena Veber, direktorka Udruženja poslodavaca Hrvatske.
Razlog sve većih cijena, pravdaju i hrvatski poslodavci, zbir je rasta svih inputa, od proizvođačkih i poljoprivrednih cijena, cijena rada, distribucije, logistike.
Slično je i u Srbiji, gdje kupci kažu – sve mršaviju korpu plaćaju sve skuplje.
– Rast cijena bilježi se i na dnevnom nivou, izuzetno visok svakodnevno, prije svega osnovnih životnih namirnica – kaže Vesna Perunčić iz Republičke unije potrošača Srbije.
Namirnice koje čine potrošačku korpu obično su prve na tapeti kada nivelacija ide na gore.
Podaci Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da je rast hrane i pića u novembru 2024. godine stao na 0.6 odsto u odnosu na prethodni mjesec.
Podaci za decembar, procjenjuje se, pokazaće rast cijena hrane za jedan do 1,5 odsto.
A mjesec kojem brojimo posljednje dane vjerovatno će oboriti i ove procjene.
(rtrs)
