Tokom vrelih ljetnjih mjeseci klima-uređaj u automobilu postaje gotovo nezaobilazan, ali malo vozača zapravo zna koliko on utiče na potrošnju goriva.
Prema stručnim objašnjenjima koje prenosi KwikFit, klima-sistem može povećati potrošnju goriva i do deset odsto, a razlika je posebno izražena na kratkim vožnjama kada automobil tek treba da se ohladi. Upravo tada klima radi najintenzivnije i najviše “troši”.
Klimatizacioni sistem u automobilu zahtijeva određenu količinu energije kako bi u kabinu doveo hladan vazduh. Unutar sistema nalazi se kompresor koji sadrži rashladno sredstvo, slično kao kod kućnog frižidera. Kako vazduh ulazi u sistem, rashladno sredstvo uzrokuje pad temperature vazduha, nakon čega se ono pretvara u tečnost i pritom uklanja nečistoće.
Tečnost zatim dolazi do termičkog ekspanzionog ventila, gdje se reguliše protok i time kontroliše unutrašnja temperatura vozila. Nakon toga, tečnost prelazi u paru koja prolazi kroz isparivač i kao hladan vazduh se uduvava u kabinu. Na kraju se rashladno sredstvo ponovo pretvara u gas i proces se ponavlja kako bi se održala stalna temperatura, piše Mondo.
Koliko klima troši goriva
Budući da kompresor zahtijeva energiju za rad, klima-uređaj indirektno troši gorivo. Prema navodima KwikFit-a, korišćenje klime može povećati potrošnju goriva i do deset odsto. Efekti su posebno vidljivi na kratkim putovanjima, kada klima mora da radi jače kako bi brzo snizila temperaturu u zagrijanoj kabini.
Kada se automobil tek upali, klima-uređaj mora intenzivno da radi kako bi brzo spustio temperaturu. Nakon što se vozilo ohladi, moguće je smanjiti intenzitet rada klime ili je delimično isključiti, čime se smanjuje potrošnja goriva.
Na dužim vožnjama klima ne mora stalno da radi punim kapacitetom, pa je i uticaj na potrošnju manji nego na kratkim relacijama. Stručnjaci navode nekoliko praktičnih načina za smanjenje potrošnje:
Parkiranje u hladovini može značajno smanjiti početnu temperaturu u vozilu, pa klima ne mora da radi punim intenzitetom. Kod polaska je korisno nakratko otvoriti prozore kako bi se izbacio vruć vazduh iz kabine.
Na kratkim gradskim vožnjama otvaranje prozora može biti efikasnije od korišćenja klime jer pri malim brzinama ne stvara veliki dodatni otpor.
Ali pri većim brzinama, poput vožnje na otvorenom putu, otvoreni prozori povećavaju otpor vazduha i mogu dodatno povećati potrošnju goriva, pa je tada klima efikasnija opcija. Nakon što se automobil ohladi, preporučuje se smanjenje snage klime ili blago povišenje temperature kako bi kompresor radio manje intenzivno.
Dodatni načini uštede goriva
Osim klime, stručnjaci ističu i druge metode štednje goriva tokom vožnje. To uključuje: lagano i ravnomjerno ubrzavanje i kočenje, pridržavanje ograničenja brzine, pravilno napumpane gume, smanjenje težine u vozilu, čak i manje očigledne mjere poput isključivanja radija. Sve ove navike, iako pojedinačno male, zajedno mogu uticati na ukupnu potrošnju.
Važan aspekt efikasnosti klimatizacionog sistema je i redovno održavanje. Preporučuje se servis svake dvije godine. Ako nivo rashladnog sredstva padne, sistem mora da radi jače kako bi postigao isti nivo hlađenja, što povećava potrošnju goriva.
Redovnim servisiranjem osigurava se optimalan rad sistema i smanjuje nepotrebna potrošnja goriva.
