SARAJEVO, BANjALUKA – Usvajanjem izmijenjenog Zakona o južnoj gasnoj interkonekciji u oba doma federalnog parlamenta stvoreni su uslovi da već krajem mjeseca bude potpisan međudržavni sporazum za gradnju gasovoda, a sve to je završeno, kako tvrde upućeni, bez dubljeg otvaranja teme o takozvanoj državnoj imovini, što se pokušalo provući ispod žita.
Priča o južnoj gasnoj interkonekciji duže vrijeme je otvorena u FBiH gdje su se o ovom projektu mogla čuti različita mišljenja, a svojevremeno se čak Majkl Marfi, tadašnji američki ambasador u BiH, direktno uključio u rad jedne od sjednica Parlamenta, pokušavajući da utiče na predstavnike u tom tijelu.
Ipak, nakon određenih poteza i pregovora u Parlamentu FBiH usvojene su izmjene i dopune zakona. Obrazlažući zakon, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić prethodno je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala ista, a da su planirani i određeni gasni krakovi te da je u tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije.
U sadašnjoj legislativi je, naime, domaća kompanija „BH Gas“ bila je u ulozi investitora, ali nije došlo do implementacije tog projekta koji je, kako to kažu nadležni, nasušna potreba.
Taj projekat je, s druge strane, ponovo u žižu interesovanja vratio jednu od vrućih tema u BiH. Riječ je o takozvanoj državnoj imovini na kojoj istrajava političko Sarajevu, predvođenju uglavnom bošnjačkim partijama.
Federalni političari su tvrdili da projekat južna gasna interkonekcija neće biti realizovan ako ne bude riješeno pitanje tzv. državne imovine, a pravnik Milko Grmuša tvrdi da usvajanjem zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija BiH RH“ nije samo stavljena tačka na epsko samoponižavanje sarajevskog političkog mejnstrima, već je efektivno završena i saga o tzv. „državnoj imovini“.
– Amerikanci su to presjekli, amandmani na zakon nisu bili dozvoljeni. Nema tzv. „državne imovine“ u zakonu, već je u odredbama sadržanim u članu 7. stav 2 i 3. zakona eksplicitno navedeno da postoje nekretnine u svojini FBiH, kantona, gradova, opština, javnih preduzeća i ustanova te fizičkih lica. Pomalo je i otužno posmatrati SDA i SDP kako su se u manje od deset dana od tvrdih stavova da ne odustaju od tzv. „državne imovine“ poklopili ušima na prvi američki zvižduk i zavezali složno konja tamo gdje šerif kaže – naveo je Grmuša.
Za „Glas“ podvlači da u usvojenom zakonu nema pomena tzv. državne imovine.
– Spominje se da FBiH, kantoni, opštine, pravna, fizička lica imaju pravo svojine nad nepokretnostima što implicira ono što tvrdim da titulari nepokretnosti u javnom vlasništvu bez ikakvih problema mogu biti FBiH i drugi nivoi vlasti. Dakle, ne BiH – rekao je Grmuša, podsjećajući i da je vlada FBiH odbacila amandman na zakon koji je pominjao državnu imovinu.
– Sve je to jasno od početka i samo se postavlja pitanje koje će još „tvrde“, a političke i ustavnopravne stavove svi akteri pogaziti kada se susretnu sa interesima moćnih – rekao je Grmuša.
Kampanja
I neki drugi aktuelne projekti, s fokusom na FBiH, dovodili su se u vezu sa tzv. državnom imovinom. Grmuša smatra da će, ipak, ta priča o imovini biti otvorena ponovo u predizbornoj kampanji radi političkih poena.
– Suština priče jeste da su se u Sarajevu uhvatili za temu koju oni uopšte ne razumiju. Nikada nisu shvatili koncept javne imovine. Uvjeren sam da to ne shvataju ni u Banjaluci i Mostaru jer je državna imovina, odnosno javna, na ovim prostorima godinama akumulirana dobrim dijelom i nezakonitim oduzimanjem privatnim vlasnicima i nikad niko o tome nije htio da priča – zaključio je Grmuša.
Polemike o imovini traju još od 2005, kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Republički zvaničnici i pravnici i nedavno ponovili da imovina u BiH pripada entitetima i da je sve završeno 1995. u Dejtonu, pa čak i ranije na
na bazi Ženevskih i Njujorških principa koji su bili osnova za Dejtonski mirovni sporazum te su kao takvi su navedeni u preambuli Ustava BiH.
„Bonska ovlašćenja“
Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, je 2022, koristeći „bonska ovlašćenja“ nametnuo izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja tzv. državnom imovinom, odnosno proširio zabranu te definisao da će sva nepokretna imovina na teritoriji BiH, uključujući poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i ostalo, biti u vlasništvu BiH, dok se ne postigne dogovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a po osnovu ranijih odluka Ustavnog suda BiH. U jednom momentu se čak i spekulisalo da će nametnuti zakon o državnoj imovini, ali do toga nije došlo.
(G.S.)
