BANJALUKA – Kristijan Šmit, visoki predstavnik, kojeg vlasti Republike Srpske od početka nisu priznale kao legitimnog, napustiće BiH nakon završetka narednih opštih izbora, potvrdilo nam je nekoliko diplomatskih izvora.
Šta znamo o odlasku Šmita
- Odlazak nakon narednih izbora
- Razlog: odlazak u penziju
- Mandat obilježen političkom krizom
- Planovi o ekonomskim reformama nisu realizovani
- Nasljednik još nije zvanično poznat
Odlazak u penziju
Međutim, čini se da razlog njegovog odlaska neće biti otkaz, nego odlazak u penziju, barem sudeći prema onom što nam je rečeno.
Kako nam je objašnjeno, Šmit je imao namjeru povezati BiH s njemačkim investitorima kako bi se povećala ekonomska saradnja, ali nikad nije dobio priliku da se tome posveti jer se politička kriza, praktično, od trenutka kada je njegov prethodnik Valentin Incko, na samom kraju svog mandata, nametnuo izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, nije smirivala.
Šmitu ostavljeno da gasi vatre
Drugim riječima, Šmitu je ostavljeno da gasi vatre koje nije sam prouzrokovao. Kako bi se moglo zaključiti iz informacija koje smo dobili, Šmit nikad nije ni planirao ostati duži vremenski period u BiH, jer je smatrao da se nalazi na kraju svoje političke karijere. Čini se da je smatrao da će nekoliko godina biti dovoljno da se preokrene diskurs u BiH s poltičkih na ekonomske teme.
Po razgovorima koje smo i mi imali s njim na samom početku mandata, postojala je nada da će ekonomske investicije biti dovoljan mamac da se uzavrela politička situacija smiri, ali do toga nikad nije došlo jer kriza u BiH nikad nije bila bazirana na ekonomiji.
Kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik
Kako nam je nekoliko izvora reklo, postoji načelna saglasnost unutar kvinte o tome kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik. Zanimljivo pitanje će biti stav Rusije, koja je dala vjetar u leđa Banjaluci da osporava Šmita smatrajući da on nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a. Ako i novi visoki predstavnik bude izabran na sličan način, za očekivati je da će reakcija Rusije biti slična, ali će onda biti zanimljivo posmatrati hoće li Banjaluka na sličan način osporavati i njegov legitimitet, posebno ako iza njegovog izbora stane administracija Donalda Trampa.
Administracija Trampa nije protiv OHR-a
Više dobro upućenih izvora nam je izričito potvrdilo da administracija Trampa nije protiv OHR-a, i da ne dolazi u obzir zatvaranje kancelarije dok se ne ispune svi uslovi. Možda se time može djelimično objasniti manje osporavanja OHR-a kao institucije u odnosu na raniji period.
I dalje, međutim, nije potpuno jasno zašto je Šmit neprihvatljiv Americi, obzirom da je tokom svog mandata imao dobru saradnju s Ambasadom SAD. Jedino što bi se moglo nametnuti kao mogući razlog je što je potvrđen od strane prethodne administracije, čiji legitimitet ne priznaje Tramp, smatrajući da su izbori na kojima je izgubio od Džoa Bajdena pokradeni.
Stav EU u odnosu na OHR
Zanimljivo je u kojoj mjeri se okrenuo stav EU u odnosu na OHR, obzirom da su u prethodnom periodu najaktivniji tihi zagovarači zatvaranja kancelarije bili u Briselu. Oni su smatrali da je međunarodna supervizija nekompaktibilna s evropskim putom BiH i da je nemoguće da zemlja normalno ide na evropskom putu uz postojanje OHR-a. dolaskom Trampa, međutim, taj stav se promijenio i Brisel mnogo snažnije stoji uz OHR, dok je Njemačka, kako saznajemo, odbacila bilo kakvu mogućnost da Šmit može dobiti otkaz zato što se ne sviđa jednoj članici Savjeta za provođenje mira.
Čini se da se Evropi nije svidjelo da se o budućim kadrovskim rješenjima u Evropi odlučuje van njenog kontinenta.
Inače, prema dogovoru koji se provodi još od Dejtona, visoki predstavnik uvijek dolazi iz Evrope a njegov zamjenik iz SAD, dok je šef misije OEBS-a u BiH uvijek Amerikanac.
(Nezavisne)
