Mnoge domaćice već su oprale burad za kupus, te počele da zagledaju tezge sa ovim povrćem.
Naime, kiseljenje kupusa kreće u drugoj polovini oktobra.
Tradicionalno, najviše domaćinstava kupus kiseli krajem oktobra i početkom novembra. Čeka se da temperature budu dovoljno niske, da kupus može pravilno da fermentiše.
Što se cijena tiče, one su prilično neujednačene, u zavisnosti od lokaliteta, te stava prodavaca koliko žele da zarade na prodaju ovog povrća.
Trenutno, kilogram kupusa u Bijeljini košta 1 KM, a u Banjaluci 1,5 KM. U Banjaluci je, na tržnici, kupus već poskupio, s obzirom na to da je krajem septembra koštao 1 KM.
S druge strane, cijena vreće od 10-13 kilograma u Srpskoj se kreće se oko 10-12 KM, a vreće od 15-20 kilograma između 13 i 15 KM.
Kad je riječ o marketima, kupus se može naći za 0,6 KM, s tim da njegova cijena na ovim prodajnim mjestima ide i do 0,9 KM.
Preko oglasa, nude se vreće od 11-12 kilograma, po cijeni od 10 KM, što znači da kilogram u ovoj varijanti dođe nekih 85-90 feninga.
U ponudi su i vreće od 10 kilograma kupusa po cijeni od tačno 10 KM, odnosno, 1 KM po kilogramu.
Ima i onih koji preko oglasa nude vreće kupusa od 10 kilograma, za 15 KM, što znači da svoju robu cijene kao kad se kupus kupuje „na malo“ – 1,5 KM za kilogram.
Prošle godine, prosječna cijena kupusa na zelenim pijacama u Srpskoj u oktobru je iznosila 0,72 KM, a godinu ranije 1,43 KM, dakle, duplo više.
U svakom slučaju, onima koji kisele kupus u bure od, na primjer, 50 litara, potrebno je oko 25-30 kilograma ovog povrća.
Dakle, da bi se napunilo ovo bure, po cijeni kupusa od 1,5 KM, treba izdvojiti od 38 do 45 KM.
U povoljnijoj varijanti, odnosno po prosječnoj cijeni od nekih 80 feninga, kad se kupuje „na veliko“, potrebno je 20 – 24 KM.
Vješte domaćice savjetuju da se biraju čvrste i zdrave glavice, bez truleži, velikih oštećenja i napuklina.
Za kiseljenje je bolji kupus sa tanjim listovima i manjim brojem tvrdih žila, jer će se lakše ukiseliti i biti ukusniji.
Ako se kupuje veća količina kupusa, poželjno je presjeći jednu glavicu i provjeriti kakvi su listovi iznutra.
Takođe, ne treba juriti isključivo najveće glavice – srednje, zdrave i kompaktne često su praktičnije za slaganje u bure.
Izvor: srpskainfo.com
