Evropske diplomate u Moskvi ove nedelje upozorile su Kremlj da je NATO spreman da odgovori na dalja kršenja vazdušnog prostora maksimalnom silom, uključujući obaranje ruskih aviona, rekli su zvaničnici upoznati sa diskusijama za Blumberg.
Napet sastanak u Moskvi
Na napetom sastanku u Moskvi, britanski, francuski i nemački izaslanici izrazili su zabrinutost zbog incidenata u kojima su tri borbena aviona MiG-31 prošle nedelje preletela estonski vazdušni prostor, rekli su zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer su razgovori održani iza zatvorenih vrata. Nakon razgovora, zaključili su da je kršenje vazdušnog prostora bila namerna taktika, koju su naredili ruski komandanti.
Ruski zvaničnici su negirali da su njihovi avioni ušli u estonski vazdušni prostor i kažu da ne pokušavaju da testiraju NATO. Poseban incident u kojem su dronovi ušli u poljski vazdušni prostor nazvali su greškom. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ove nedelje da su ruski vojni letovi u skladu sa međunarodnim pravilima.
Niz kršenja vazdušnog prostora NATO-a
Istočne članice NATO-a suočile su se ovog meseca sa nizom kršenja vazdušnog prostora, što predstavlja neviđeni test odlučnosti alijanse, dok Vladimir Putin pojačava napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, a podrška SAD Kijevu pokazuje znake posustajanja.
Predsednik Donald Tramp je ove nedelje pozvao Ukrajinu da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela „uz podršku Evropske unije“, dok je ulogu SAD opisao prvenstveno kao prodaju oružja koje saveznici mogu poslati na front.
Na ivici eskalacije
Detalji sastanka u Moskvi pokazuju da je Putin dobio snažnije upozorenje o nizu preleta dronova i upada iznad Istočne Evrope i otkrivaju kako se obe strane nalaze na ivici eskalacije.
Tokom razgovora, ruski diplomata je rekao Evropljanima da su upadi odgovor na napade Ukrajine na Krim, rekli su zvaničnici. Kremlj, s druge strane, kaže da takve operacije ne bi bile moguće bez podrške NATO-a i da Rusija stoga smatra da je NATO, uključujući evropske zemlje, već u sukobu sa Rusijom.
Rusi vodili detaljne beleške
Prema rečima zvaničnika, ruska strana je vodila opsežne beleške tokom razgovora, što je navelo evropski tim da spekuliše da su njihovi diplomate dobili instrukcije da detaljno izveštavaju o stavu NATO-a komandnom lancu.
Zvaničnik nemačke vlade potvrdio je da se sastanak održao i da su ambasadori jasno stavili do znanja Moskvi da takvi upadi moraju prestati. Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je juče da koordinira sa Parizom, Londonom i Varšavom i da podržava „sve mere koje su neophodne“.
Britanski i francuski portparoli nisu bili odmah dostupni za komentar o sastanku. Predsednik Emanuel Makron je u intervjuu za Frans 24 odbio da precizira kako će NATO odgovoriti na dalje upade.
Incidenti su u porastu
Član 4 Severnoatlantskog sporazuma, koji pokreće konsultacije zbog uočene pretnje, aktiviran je samo devet puta u istoriji Alijanse od njenog osnivanja 1949. godine – i dva puta ovog meseca, nakon incidenata u Poljskoj i Estoniji. Danske vlasti su juče objavile da razmatraju isto dok istražuju moguću rusku ulogu u napadima dronovima koji su poremetili vazdušni saobraćaj, iako Kremlj ponovo negira umešanost.
Drone disruption hits Denmark again tonight.
Aalborg Airport airspace shut down after drone sightings.
Flights diverted. Police + Armed Forces coordinating.2nd major Danish airport closure this week.
If drones can repeatedly shut Europe’s skies… who’s really behind them? 👀… pic.twitter.com/tNudY5Dm89
— Holly Wood (@thatuapgirl) September 24, 2025
“Namera je stvoriti podjele i uplašiti nas”, rekao je novinarima jučer danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard. “Prijetnja hibridnim napadima ostaje s nama.”
„Rusija nas testira“
Nagli porast takvih aktivnosti podudara se s mišljenjem nekih sigurnosnih dužnosnika da bi Moskva, čiji rat protiv Ukrajine ulazi u četvrtu godinu, vjerojatno izbjegla konvencionalni napad na Zapad, a umjesto toga izvela hibridnu operaciju s namjernom nejasnoćom o podrijetlu i motivima.
“Rusija nas testira, testira našu spremnost, testira našu odlučnost da uzvratimo”, rekao je u ponedjeljak u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a, litavski predsjednik Gitanas Nausėda. “Mislim da je vrlo važno pokazati solidarnost i što je još važnije, brzu reakciju.”
Europa pred dilemom
Ipak, nejasnoće oko Putinovih namjera postavljaju europske dužnosnike pred dilemu: kako odgovoriti a da se ne pokrene neželjena eskalacija i da se ne naruši jedinstvo Saveza. Trump je podržao čelnike NATO-a, uključujući poljskog premijera Donalda Tuska, koji su zatražili odlučniji stav i mogućnost obaranja ruskih zrakoplova, dok je njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio da bi saveznici mogli „upasti u Putinovi zamku eskalacije“ ako počnu pucati po ruskim letjelicama.
“Ako NATO obori ruski zrakoplov pod izlikom navodnog kršenja zračnog prostora, to će biti rat”, izjavio je ruski veleposlanik Aleksej Meškov jučer u eteru francuskog radija RTL.
Praktični problemi i manjak resursa
Incidenti su, osim političkog, otkrili i praktične probleme u obrani istočnog krila NATO-a. Rumunjske su vlasti 13. rujna pratili ruski dron koji je prešao njihov zračni prostor i ostao u njemu 50 minuta. Iako su ga nadzirala dva zrakoplova F-16, odluka da se ne obori, zbog rizika od pada krhotina, izazvala je kritike.
“Kada je u pitanju vaša sigurnost, nema većeg prioriteta od pokazivanja onima koji vas testiraju da ste sposobni zaštititi svoj zračni prostor”, rekao je bivši rumunjski predsjednik Traian Băsescu za postaju Digi TV. Vijeće za nacionalnu obranu Rumunjske tek je u četvrtak odobrilo pravila za angažman pri obaranju zrakoplova. Za vlasti u Bukureštu dilema je i nedostatak financijskih sredstava i prikladne opreme, rekli su dužnosnici upoznati s pitanjem.
Obaranje drona zrakoplovnim projektilima, kao što je nedavno učinjeno u Poljskoj, skupo je i neefikasno, napominju službenici. Potrebniji su sustavi djelovanja protiv dronova slični onima u Ukrajini te nesmrtonosni instrumenti poput ometanja i kibernetičke kontrole, zaključuju stručnjaci.
(Index Vijesti)
