Diplomatske ucjene i otrovne strelice koje ovih dana lete iz Hrvatske prema Crnoj Gori (ne)očekivano su sletjele i na Srbiju!
Crna Gora je od Zagreba dobila zahtjev za isplatu 2,7 milijardi dolara, koliko navodno iznosi ukupna vrijednost vojne imovine SFRJ koja je završila na njenoj teritoriji, ali se tamošnji potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković dosjetio da bi taj novac trebalo da plati Beograd. Analitičari kažu da je riječ o neozbiljnoj i opasnoj izjavi koja pogoršava odnose.
Poput bombe odjeknula je vijest da Zagreb od Podgorice traži navodnu vojno-imovinsku odštetu veću od 2,7 milijardi dolara i da posjeduje dokumentaciju i interaktivne mape koje dokazuju da su plovila i vojna oprema u toj vrijednosti nakon raspada Jugoslavije prebačeni sa hrvatske na crnogorsku teritoriju. Školski brod „Jadran“ samo je, kako tvrde, „vrh ledenog brijega“.
A onda se tokom rasprave u Skupštini Crne Gore o uslovljavanju čula i nesvakidašnja ideja.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković dosjetio se da bi taj dug trebalo da plati Srbija. Njegov argument je da je Srbija preuzela obaveze i prava sukcesora i pravnog nasljednika državne zajednice nakon razlaza Srbije i Crne Gore.
– Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, Srbija je preuzela sva prava i obaveze prema trećim licima – pokušao je da objasni svoju zamisao Nurković.
Vučić: Srbija neće pristati na takve zahtjeve
Na to je odmah reagovao nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić i rekao da „ne dozvoljava da nas ponište kao državu“.
– Što se njih tiče, oni gledaju da ispune: gdje ovi iz Hrvatske, gdje ovi iz Zagreba okom, oni skokom. I sad je njima u Zagrebu palo na pamet da im je Crna Gora dužna 2.700.000.000, za šta Bog zna, kao da je važno. Stručnjak je rekao da mi to platimo, ali ovo je država slobodnog i slobodarskog naroda, koja neće da plaća reket nikome – pojasnio je Aleksandar Vučić.
Istakao je da Srbija neće pristati na takve zahtjeve, a zatim poručio da neće plaćati odštetu ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj.
„Neozbiljna i opasna izjava“
Govoreći o ovoj temi, Zoran Milivojević, karijerni diplomata, za „Blic“ kaže da to „nema nikakvog smisla“ i da „pokazuje u kojoj mjeri je vlast u Crnoj Gori opterećena Srbijom i politikom prema Srbiji“.
– I u kojoj mjeri pokušavaju da svoje frustracije prebace i na Srbiju i da je time na ovaj način diskredituju – napominje Milivojević.
Dodaje da je riječ o „neozbiljnoj i opasnoj izjavi koja pogoršava odnose“.
– Ne samo to, otvara teme koje mogu dodatno da pogoršaju buduće bilateralne odnose. To nije slučajno, vlast u Podgorici je zanemarila značaj srpsko-crnogorskih odnosa i ne posmatra ih na način koji bi trebalo da ih unapređuje – napominje Milivojević.
Knežević: Onda dajte Srbiji brod „Jadran“
Reagujući na Nurkovićevu ideju, poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević upitao je da li zna šta Crna Gora može da uradi sa 2,7 milijardi evra.
– Možemo da nabavimo francuske „miraže“, uzmemo podmornicu, napravimo flotu, pođemo na Mjesec, napravimo raketni sistem… – rekao je Knežević i dodao:
– A vi kažete da će Srbija da da te pare Hrvatima. E, pa onda dajte Srbiji brod „Jadran“, Prevlaku, Herceg Novi i sve što Hrvatska traži. Ovo je stvarno došlo do nivoa apsurda da Srbija treba da plati Hrvatima ovo što oni traže od Crne Gore – rekao je Knežević.
– Stisnite onda petlju – kazao je Knežević Nurkoviću i dodao da Vlada odmah treba da sazove telefonsku sjednicu i donese odluku da Srbija treba da da Hrvatima 2,7 milijardi evra, pa da, kako je naveo, „vidim kakav ćete odgovor dobiti“.
Ironično je kazao da, „pošto je naših dosta bilo i u turskoj armiji, predlažem da Turska preuzme ovu ratnu odštetu i plati Hrvatskoj 2,7 milijardi evra“.
Pismo sa osam zahtjeva
Crna Gora pokušava da zatvori sva poglavlja do kraja ove godine, a Zagreb ometa te namjere, pa je u srijedu svim zemljama članicama EU dostavio pisanu informaciju o osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije prijema u članstvo Evropske unije.
Među njima je i isplata odštete, a u pojašnjenju hrvatskih zahtjeva navodi se, između ostalog, da Zagreb na ovaj način „nastoji da olakša pristupanje Crne Gore, a ne da ga opstruira“, piše Blic.
