Reka Finke u Australiji je najstarija poznata reka na svetu koja i danas postoji. Veruje se da je starija od dinosaurusa.
Reka Finke starija je od dinosaurusa i po australijskom tlu teče između 300 i 400 miliona godina.
Mreža potoka i kanala proteže se na više od 640 kilometara preko Severne teritorije i Južne Australije. Zbog suve klime u centralnom delu australijskog kontinenta reka teče samo povremeno, a veći deo godine postoji kao niz izolovanih vodotokova.
Geološka istraživanja i kombinacija geoloških zapisa, profila vremenskih uticaja i merenja radionuklida u okolnim sedimentima i stenama omogućila su naučnicima da datiraju ovaj rečni sistem u period devona (419 miliona do 359 miliona) ili karbona (359 miliona do 299 miliona).
– Jedan od najjačih dokaza za drevnu starost ove reke je geološka anomalija koja se naziva poprečno-aksijalna drenaža. Umesto da reka teče paralelno sa stenovitim strukturama, poput kvarcita, reka Finke preseca ove čvrste mineralne formacije dok prolazi kroz planinske vence Makdonel u centralnoj Australiji – rekao je Viktor Bejker, geomorfolog sa Univerziteta u Arizoni.
Voda uvek ide najlakšim putem, što čini nelogičnim ovu reku koja teče uz tvrde stenske mase, a ne pored njih. Prisustvo i poreklo ovog poprečnog aksijalnog drenažnog toka otkriva ključne detalje o istorijskom toku Finkea.
– Postoje neke sugestije da je postojao prethodni drenažni sistem koji je tekao dok se ovaj venac gradio.To se zove antecedencija – u osnovi, reka je bila tu pre nego što su se planine formirale, a kako se kora podiže, reka se smanjuje – istakao je Bejker.
Ali reke se stalno menjaju, neke rastu iz godine u godinu, a druge potpuno presušuju. Zašto je sistem Finke opstao tako dugo?
– Reke mogu nestati ako ih preplavi masivan priliv sedimenata (npr. vulkanske erupcije) ili ako se topografija promeni toliko dramatično da tekuća voda kreće novim tokom preko predela (npr. napredovanje i povlačenje glečera) – rekla je Elen Vol, geološkinja sa Državnog univerziteta Kolorado.
Foto: Shutterstock
Viktor Bejker je istakao da reke mogu prestati da teku zbog klimatskih promena ili ljudske potrošnje vode. Dugo trajanje je podstaklo tektonska stabilnost i nedostatak zaleđivanja tokom pleistocena (pre 2,6 miliona do 11.700 godina).
Koliko će još teći reka Finke?
– Dugotrajne će verovatno nastaviti da postoje.Međutim, mnoge reke u suvim područjima, kao što je Finke su u velikoj meri izmenjene ljudskom aktivnošću i upotrebom njene vode.Verovatno će se potrebe za vodom povećati u budućnosti, jer globalna potrošnja vode nastavlja da raste, a globalno zagrevanje čini mnoge suve regione još sušnijim – rekla je Elen Vol, geološkinja sa Državnog univerziteta Kolorado.
(Informer)