Njemačka vlada na čelu s kancelarom Fridrihom Mercom planira uvesti novu mjeru u sistemu bolovanja – tzv. djelimično bolovanje (Teilkrankschreibung).
Umjesto dosadašnjeg pravila „ili si potpuno bolestan ili potpuno zdrav“, ubuduće bi ljekari mogli procijeniti radnu sposobnost u procentima (100%, 75%, 50% ili 25%). To znači da bi, primjera radi, osoba koja inače radi 40 sati sedmično mogla tokom bolesti raditi samo 20 sati.
Šta se planira i zašto
Reformu predlaže ministarka zdravstva Nina Varken, a cilj je da se zaposlenici postepeno i ranije vraćaju na posao te da se smanje troškovi bolovanja. Povod su visoke stope izostanaka – prosječno oko 19.5 dana bolovanja godišnje po zaposlenom u Njemačkoj.
Uslovi za djelimično bolovanje
Da bi neko radio tokom bolesti u smanjenom obimu, moraju biti ispunjena tri uslova:
– ljekar mora utvrditi djelimičnu radnu sposobnost
– zaposlenik se mora osjećati sposobnim za rad
– poslodavac mora dati pristanak
Ako poslodavac ne pristane, ostaje klasično, potpuno bolovanje.
Kako bi to izgledalo u praksi
Ideja je posebno namijenjena dužim bolovanjima (više od četiri sedmice).
Primjeri:
– neko s lakšom bolešću može raditi od kuće umjesto da ide u kancelariju
– fizički radnik može privremeno raditi administrativne poslove
– poslodavci bi mogli pomoći fleksibilnim radnim vremenom ili radom na daljinu
Finansijski aspekt
prvih šest sedmica: poslodavac i dalje plaća punu platu
nakon toga:
– poslodavac plaća odrađene sate
– zdravstveno osiguranje pokriva ostatak kroz naknadu za bolovanje
Planira se i smanjenje naknade za bolovanje s 70 na 65 odsto bruto plate, ali bi zaposleni u nekim slučajevima ipak mogli finansijski bolje proći nego kod potpunog bolovanja.
Argumenti ZA reformu
Podržavatelji ističu nekoliko prednosti:
– lakši i brži povratak na posao
– manji ukupni broj dana bolovanja
– zadržavanje radnih navika i vještina
– bolja socijalna uključenost, naročito kod psihičkih bolesti
– fleksibilniji prelaz iz bolesti u puni rad
Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, nego negdje između – pa ovakav model ima smisla.
Kritike i zabrinutosti
Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na rizike:
– zaposleni bi mogli biti pod pritiskom da rade i kad nisu spremni
– oporavak bi mogao trajati duže ili se stanje pogoršati
– postoji opasnost da „dobrovoljnost“ u praksi ne bude stvarna
Protivnici ističu da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj i trajanje bolesti.
Planirana reforma donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali i otvara pitanja o zaštiti zdravlja zaposlenika. Ključno će biti da odluke ostanu medicinski utemeljene i da zaposlenici stvarno imaju izbor. O prijedlogu zakona još treba odlučiti parlament nakon što prođe vladu, navodi „Feniks-Magazin“.
