Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini – jedni o teritoriji i bezbjednosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Tramp do juna mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu radi ustupaka kako bi obezbijedio ekonomske koristi.
Detalji navodne ponude
- U ponudi navodno energenti, rudnici i veliki infrastrukturni projekti
- Traži se ublažavanje sankcija i povratak dolarskim plaćanjima
- Bijela kuća nije potvrdila prijedlog
- Analitičari sumnjaju u realnost obećanog „El Dorada“
Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trampu predstaviti „Najveći dogovor“, prenosi Index.hr.
Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više puta se sastao s Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i gasa, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Tramp želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine. Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist.
Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne kompanije, najviše evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.
Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Međutim, ruska ekonomija manja je od italijanske, a srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.
Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.
Mnogi sektori već su pod kineskim uticajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani „El Dorado“ vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.
Bijela kuća odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za obimnu ekonomsku saradnju između Moskve i Vašingtona.
„Obavještajne službe pokazale su mi takozvani ‘Dmitrijevljev paket’ koji je predstavio u SAD-u – riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara“, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
Bijela kuća je dva puta odbila da potvrdi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent – prvi put nakon izjave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi obezbijediti široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.
Sedam oblasti moguće saradnje
Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti moguće američko-ruske saradnje.
Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa, prenosi Index.hr.
Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litijum, bakar, nikl i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.
Američke kompanije dobile bi povlašćen tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan takođe predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim „zelenim klimatskim politikama“.
Peskov: Nudimo saradnju
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa.
„Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju – tako nastaju zajednički projekti“, izjavio je Peskov.
Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da „parazitira“ na svjetskoj ekonomiji. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku „dedolarizacije“.
Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.
Sve ukazuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.
