SARAJEVO – Broj migranata u BiH i generalno na ruti koja ide preko zapadnog Balkana je u osjetnom padu, ali ilegalne migracije ostaju u fokusu kao bezbjednosni problem, posebno u svjetlu posljednjeg plana za reviziju imigracione politike britanske vlade da na tom području formira centre za povratak migranata kojima nije odobren azil i koji će zbog toga biti deportovani iz Velike Britanije.
U BiH, prema evidencijama iz resora bezbjednosti, boravi 626 migranata iz zemalja Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Azije, sa kojima se stalno ispituju mogućnosti za zaključenje sporazuma o readmisiji lica koja borave bez dozvole u ovoj zemlji.
Upravo je činjenica da BiH nema zaključen sporazum te vrste sa Velikom Britanijom dodatno podgrijala tenzije nakon što je objelodanjen plan vlasti sa Ostrva da u BiH prebaci oko 50.000 ilegalnih migranata.
Reagovala je i Narodna skupština, usvajanjem Deklaracije o odbacivanju inicijative Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i vlada pojedinih evropskih država o uspostavljanju centara za migrante u BiH i protivljenju bilo kakvom nasilnom naseljavanju migranata na prostoru Republike Srpske.
Taj dokument je i zvanično na snazi otkako je početkom mjeseca usvojen u republičkom parlamentu, a objavljen je prošle sedmice i u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Tim izazovom bavili su se i nadležni u Ministarstvu bezbjednosti BiH.
– Masovne, ilegalne migracije su dodatni, bezbjednosni problem, posebno u svjetlu informacija iz Britanije – piše u prvoj verziji srednjoročnog plana rada tog resora u Savjetu ministara od 2026. do 2028. godine.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa je naglasio da mu nije jasno kako neko planira da realizuje aktivnosti koje se naziru iz Velike Britanije.
– Prvo Velika Britanija nije članica EU i BiH nema potpisan nikakav sporazum sa njima kada je riječ o migracijama. U tom smislu ne vidim kako će neko realizovati to, vratiti te migrante koje planiraju, ko će to na kraju potpisati – istakao je Laketa za „Glas“.
Činjenica je, kaže, da u BiH ne može ništa biti realizovano ukoliko ne postoji saglasnost tri konstitutivna naroda.
– U Savjetu ministara su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. Mislim da niko od njih neće dići ruku za to da BiH bude poligon ili prihvatilište za migrante iz Velike Britanije. Smatram da se neće desiti to što najavljuju Britanci, jer nijedan narod u BiH neće glasati za to – rekao je Laketa.
Služba, a time i BiH je dužna da primjenjuje sporazume o readmisiji sa EU, što je i vidljivo na terenu, a dodaje da je u posljednje vrijeme potpisan jedino bilateralni sporazum između Italije i Albanije koji se tiče migranata.
– To su prihvatile njihove vlade pa su napravili neki centar i vjerovatno neko misli da se to može uraditi i sa drugim državama, odnosno sa BiH – zaključio je Laketa, naglašavajući da je politika EU kada je riječ o migracijama čisti promašaj.
U Deklaraciju o odbacivanju inicijativa vlade Ujedinjenog Kraljevstva i vlada pojedinih evropskih država o uspostavljanju centara za migrante na teritoriji BiH i protivljenju nasilnom naseljavanju migranata na prostor Republike Srpske, koju je u proceduru uputio predsjednik Republike, stoji da je Srpska izričito protiv takvih namjera.
Većinski stav poslanika je da Republika Srpska nije i neće biti mjesto za migrante, uz opasku da tu nije riječ o humanosti nego o borbi za opstanak. Zauzet je stav da Srpska ima puno pravo da odlučuje po tom pitanju i obavezu da kaže da za migrante nema mjesta na njenoj teritoriji kada ih protjeraju evropske zemlje.
Na to kakva je opasnost u pitanju skrenuta je pažnja ostalima u BiH, uz jasno ne prihvatanju lica koja su označena kao nepoželjna i neprihvatljiva u drugim evropskim državama.
Tranzicija
Za potrebe smještaja migranata, izbjeglica i tražilaca azila formirana su četiri privremena prihvatna centra, po dva u sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu sa ukupnim kapacitetom od 4.592 mjesta. Njima upravlja Međunarodna organizacija za migracije u saradnji sa Službom za poslove sa strancima, a aktivnosti za osiguranje smještaja, ishrane, higijene i drugih potreba za migrante u BiH uglavnom se finansiraju sredstvima EU. S druge strane, domaće institucije su otvorile proces potpunog preuzimanja tih centara, na šta su se obavezali strateškim dokumentima.
– Prvobitni rok za usvajanje prijedloga bio je april, a novom odlukom rok radnoj grupi za predlaganja planova u toj oblasti je produžen do kraja oktobra – rekao je Žarko Laketa, koji je i predsjednik radne grupe, dodavši da je novi sastanak zakazan za danas.
(V.K.S./Glas Srpske)
