Sjetva ozimih usjeva u Semberiji otežana je zbog nedostatka vlage u zemljištu. Redukovana obrada i upotreba valjaka ključne su agrotehničke mjere u ovakvim uslovima. Dok neki ratari pokušavaju da obave predsjetvenu pripremu, na zemljištu boljeg mehaničkog sastava siju. Nadaju se da će dobiti željene rezultate, jer su troškovi goriva i mineralnog đubriva veći nego lani.
Nakon tromjesečne suše, 20-ak litara po metru kvadratnom koliko je u Semberiji palo kiše prije nekoliko dana, nakvasilo je samo površinski sloj. Ratari su počeli sa sjetvom uljane repice koja je trebalo da bude zasijana do 20. septembra.
– U sloju zemlje ispod 5 centimetara nalazi se suvi busen, kao da kiša nije ni padala. Nekih 1.000 dunuma smo već zasijali prije 20 dana, a stanje je izuzetno loše i sjeme nije niklo – kaže Dražen Јović iz PD „Semberija“.
Počela je i sjetva ječma i pšenice. Uslovi nisu idealni.
Na parcelama koje su bile pod kukuruzom i koje su navodnjavane, predsjetvena priprema je olakšana, međutim, u atarima u kojima je zemljište tvrdo i suvo ratarima preostaje samo da čekaju kišu.
– Mislim da nema svrhe da sada trošimo mašine i da u suvo sijemo, tako da optimalni rok do 10. novembra zavisi koje su sorte – kaže Đorđe Vakčić iz Male Obarske kod Bijeljine.
Deficit vlage u zemljištu ugrožava klijanje i nicanje usjeva, tako da stručnjaci savjetuju pliću sjetvu.
– Na 2 do 3 centimetra, ne više, da samo malo poklopi zemljište da bi pšenica što bolje i što brže nikla i razvila se. A i da ne uđe u još hladniji period gdje će biti otežano nicanje – ističe inženjer poljoprivrede Јovo Vujević.
Јesenja sjetva u Srpskoj trebalo bi da bude obavljena na oko 60.000 hektara – nešto manjim površinama u odnosu na lani. Resorno ministarstvo podstiče i analizu plodnosti zemljišta koja omogućava racionalnu upotrebu đubriva – smanjenje troškova proizvodnje i stabilne prinose.
Ove godine urađeno je hiljadu analiza za 795 registrovanih poljoprivrednih proizvođača.
– 500 maraka je za podršku za pšenicu, 80 KM za dizel gorivo po hektaru, to je već 580. Sufinansira se i cjelokupna sjemenska proizvodnja, tako da ratari imaju nekih 30 – 50 odsto jeftinije sjeme na terenu u odnosu na cijenu koja je kod distributera – naglasio je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Lalić.
Optimalni rokovi za sjetvu ozimih usjeva traju, a semberski ratari željno čekaju kišu. Potrebno je, kažu, 30 litara da bi se “valjano“ krenulo u sjetvu hljebnog žita. Bolje je, dodaju, da pšenica bude u zemljištu nego u vrećama.
(rtrs)
