Njemačku potresa novi azilantski skandal nakon što je otkriveno da su desetine migranata sa zapadnog Balkana, protiv kojih se vode istrage i zbog teških krivičnih djela, umjesto deportacije dobile priliku da ostanu u zemlji.
U njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija skandal poprima sve veće razmjere.
Prema novim podacima koje je gradska uprava Kelna potvrdila za „Fokus onlajn“ (Focus Online), od 153 migranta koji se trenutno nalaze u gradskom programu za sticanje prava na ostanak (Bleiberechtsprogramm), protiv čak 76 njih vode se krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka.
Riječ je o migrantima koji imaju obavezu da napuste zemlju, a većinom su porijeklom sa zapadnog Balkana. Među teškim djelima za koja su osumnjičeni nalaze se silovanje, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječje pornografije, oružana razbojništva, nanošenje opasnih tjelesnih povreda, trgovina kokainom i pranje novca, prenosi „Feniks magazin“.
Odbili deportaciju pod izgovorom „integracije“
Pozadina afere leži u takozvanoj „Kesfeldskoj listi“ iz jeseni 2024. godine. Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je ponudila Kelnu hitno pribavljanje zamjenskih putnih isprava kako bi se omogućila deportacija 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana.
Međutim, nadležno gradsko odjeljenje za pravo na ostanak odbilo je ponudu, navodeći da osobe sa dugotrajnim statusom tolerisanog boravka (Duldung) želi da integriše u društvo uz pomoć socijalnih pedagoga.
Od 218 osoba sa tog spiska koje su tada ušle u program, ispostavilo se da je njih 119 već imalo policijski dosije.
Kao jedan od drastičnih primjera navodi se slučaj 16-godišnjaka. Dok se nalazio u gradskom programu zaštite od protjerivanja, protiv njega su vođene istrage zbog sumnje na teško silovanje, nanošenje teških tjelesnih povreda i vožnju bez dozvole, a optužen je i za učešće u oružanom sukobu klanova u kojem su četiri osobe ranjene vatrenim oružjem i noževima.
Opravdanja gradskih vlasti i širi problem u pokrajini
Iz gradske uprave Kelna poručuju da sama policijska istraga ne dokazuje krivicu te da je, prema pravilniku iz 2021. godine, prepreka za ulazak u program bila isključivo pravosnažna zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci ili duže.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje zašto vlasti nisu detaljno provjeravale dosijee prije donošenja odluka o integraciji.
Slični propusti zabilježeni su i u Ahenu. Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija u Kesfeldu i Uni, oko 2.100 osoba koje su imale zakonsku obavezu da napuste Njemačku povezuje se sa ukupno čak 12.000 krivičnih istraga.
Ti podaci izazvali su oštre reakcije javnosti i zahtjeve za temeljnom revizijom azilantske politike.
