Osamnaestogodišnjak iz Otočca, Hrvatska, u četvrtak je policiji prijavio internet prevaru tešku 9.100 evra (oko 18.000 KM), saopštila je Policijska uprava ličko-senjska.
Sve je počelo naizgled bezazleno – objavom oglasa za prodaju harmonike. Na oglas mu se putem mobilne aplikacije javila navodno zainteresirana osoba, a nakon što su postigli dogovor o kupovini, mladić je dobio poveznicu za koju je vjerovao da služi za sigurnu naplatu i dostavu instrumenta.
Umjesto da primi novac, unosom bankovnih podataka nepoznatoj osobi omogućio je pristup svom računu. Ubrzo su uslijedile neovlaštene transakcije, kojima mu je s računa skinut sav novac.
Policija iz Otočca sada pokušava ući u trag prevarantu, a ovaj slučaj još jednom je upozorio na opasnosti koje vrebaju na internet oglasima, piše Jutarnji.hr.
„Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje s ciljem otkrivanja počinioca ovog krivičnog djela“, saopšteno je iz policije nakon zaprimljene prijave.
Policija ponovo naglašava da je edukacija najučinkovitija zaštita od internet prevara. Žrtva može postati svako, a prepoznavanje tehnika kojima se prevaranti služe jedini je siguran način zaštite vlastitih finansija.
Najčešći oblici internet prevara su:
Direktorska prevara (CEO prevara) – prevaranti se predstavljaju kao nadređeni i navode žrtve na hitne uplate na lažne račune ili neovlaštene transakcije s poslovnih računa.
Prevara s računima – lažni klijenti ili dobavljači traže da se buduće uplate izvršavaju na izmijenjene bankovne račune.
Telefonska krađa identiteta (fišing) – telefonski pozivi kojima se pokušava iznuditi otkrivanje ličnih i finansijskih podataka ili izvršenje uplate novca.
Mrežna krađa identiteta (fišing) – lažne e-mail poruke koje sadrže poveznice na lažne stranice banaka ili servisa radi krađe lozinki i podataka s kartica.
Krađa identiteta putem SMS-a – pokušaji izvlačenja podataka putem tekstualnih poruka s lažnim upozorenjima ili ponudama.
Romantične prevare – prevaranti na društvenim mrežama ili stranicama za upoznavanje glume emotivnu povezanost kako bi kasnije tražili novac.
Investicijske i prodajne prevare – oglasi koji nude nerealno visoku zaradu ili nevjerovatno povoljne ponude u lažnim onlajn prodavnicama.
Krađa podataka s društvenih mreža – prikupljanje ličnih informacija iz javnih objava koje se kasnije koriste za prevare.
Izvor: Jutarnji.hr
