Njemačka se nalazi na pragu značajnih reformi kada je riječ o sistemu takozvanih „mini-poslova“.
Prema predlozima stručne komisije savezne vlade, milioni građana mogli bi da se suoče sa potpuno drugačijim načinom rada i planiranja finansijske budućnosti.
Glavna zamisao ove reforme je da se ukine dosadašnji povlašćeni status “mini-poslova” i da se oni postepeno uvrste u sistem obaveznog penzijskog osiguranja.
Zbog ovoga se pred veliki broj radnika postavlja ključno pitanje, hoće li im nova pravila obezbijediti višu penziju u starosti ili će im umanjiti trenutna mjesečna primanja koja im služe za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Borba sa troškovima života i oslanjanje na dodatni rad
Kako prenosi portal Fenix, zbog sve većih troškova života, veliki broj radnika u Njemačkoj posmatra “mini-poslove” kao neophodan dodatni izvor zarade. Dobar primjer je Adrian iz Minhena. Iako ima stalno zaposlenje i radi 42 sata nedjeljno kao domar u jednom sportskom klubu, on je prinuđen da traži dodatni posao. Razlog je to što su cijene svakodnevnih potrepština osjetno skočile, dok plate većinom stagniraju. Za ljude poput njega, ovakvi poslovi odavno nisu samo usputni dodatak, već nasušna potreba za normalno funkcionisanje i održavanje kućnog budžeta.
Kako sistem trenutno funkcioniše i šta donosi reforma
U ovom trenutku, “mini-poslovi” omogućavaju zaradu do 603 evra mjesečno (odnosno 7.236 evra na godišnjem nivou), uz opciju kratkotrajnog angažmana do tri mjeseca ili 70 radnih dana u godini. Kod većine ovakvih poslova ne plaćaju se klasični socijalni doprinosi, a radnici imaju mogućnost da zatraže izuzeće od plaćanja doprinosa za penziju, iako su formalno dio tog sistema.
Stručna komisija sada predlaže da se ova posebna kategorija rada ukine i da se radnici automatski uključe u zakonsko penzijsko osiguranje, dok bi izuzetak važio samo za učenike. Pored toga, predlažu se i mnogo šire reforme penzijskog sistema, koje obuhvataju ukupno 33 mjere. Među njima su povezivanje starosne granice za odlazak u penziju sa očekivanim životnim vijekom, kao i ukidanje takozvane “penzije sa 63 godine”. Ministarka rada Berbel Bas (Bärbel Bas) ističe stav da se svi ovi prijedlozi moraju posmatrati isključivo kao jedna cjelina.
Privreda u problemu
Mnoge privredne grane izuzetno zavise od “mini-poslova”. Samo u Bavarskoj ovaj model koristi skoro 1,5 miliona ljudi, i to najviše u sektorima ugostiteljstva i usluga čišćenja, gdje oni predstavljaju veoma važan dio radne snage. Poslodavci oštro upozoravaju da bi ukidanje ovakvog sistema znatno otežalo organizaciju rada, naročito kada su u pitanju pozicije koje zahtijevaju angažman od svega nekoliko sati nedjeljno.
Žene najugroženije rizikom od niskih penzija
Sa druge strane, kritičari ističu da dugogodišnji rad isključivo preko “mini-poslova” neminovno vodi ka veoma niskim penzijama. Ovim oblikom zaposlenja posebno su pogođene žene. Statistički podaci jasno pokazuju sliku na terenu:
Oko 14 odsto žena i 8 odsto muškaraca radi isključivo na “mini-poslovima”, prenosi Dnevno.hr.
Kao dodatni izvor prihoda uz glavni posao, ovaj model koristi oko 12 odsto žena i 10 odsto muškaraca.
Na kraju, debata svodi se na tešku dilemu između trenutne zarade i dugoročne finansijske sigurnosti. Dok jedni radnici koriste “mini-poslove” za pokrivanje dodatnih troškova, popunjavanje ušteđevine ili plaćanje godišnjih odmora, stručnjaci upozoravaju da će današnje odricanje od plaćanja doprinosa sutra rezultirati drastično slabijom penzijom u starosti.
(srpskainfo)
