BANjALUKA, SARAJEVO – Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, kao rijetka institucija koja je uspostavljena Dejtonskim sporazumom, ponovo je vruća tema na ovdašnjoj političkoj sceni, a do toga je došlo nakon glasanja u Predsjedništvu BiH i usvajanja odluka koje su, prema tumačenjima zvaničnika Srpske, antidejtonske.
Komisija je, naime, osnovana Aneksom osam Dejtonskog sporazuma i Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Predsjedništva iz 2001. Od razrješenja međunarodnih članova u maju 2016. Komisija broji tri člana, od kojih je jedan iz Srpske, a koji akta usvajaju konsenzusom.
Ova institucija je posljednjih godina bila često u žiži interesovanja javnosti zbog pojedinih odluka iz njene nadležnosti.
Nove polemike i turbulencije su krenule nakon što su prije nekoliko dana objelodanjeni detalji sa sjednice Predsjedništva BiH, održane još u prvoj polovini januara, na kojoj je preglasan srpski član u toj instituciji.
Tada je, naime, prema medijskim navodima, izglasana odluka kojom se ukida i mogućnost veta u toj komisiji i vraćanje stranih članova koji su, odlukom Predsjedništva BiH u kojem su tada bili Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH) i Mladen Ivanić (PDP), udaljeni prije deset godina iz te institucije, uz preciziranje novog načina odlučivanja.
Svojevrsni povratak na staro stanje je pogurao, naime, Denis Bećirović koji je bošnjački član Predsjedništva BiH. Srpski član Željka
Cvijanović je bila protiv dok je „za“ glasao i hrvatski kadar Željko Komšić (DF) koji je, nakon nekoliko dana predomišljanja, kao predsjedavajući u ovom momentu i potpisao odluku prema kojoj bi u toj komisiji ubuduće, uz domaće, trebalo da se nađu i dva člana koje, na prijedlog generalnog direktora UNESKO-a, imenuje Predsjedništvo BiH.
Komisija će, prema spornom aktu, donositi odluke većinom glasova ukupnog broja članova, a ovaj slučaj je pokazao različito tumačenje propisa.
U Sekretarijatu Predsjedništva BiH nismo uspjeli dobiti pojašnjenja, ali o ovome nije bilo riječi ni u saopštenju poslije sjednice.
Predsjedništva u januaru. Izjavu je, s druge strane, dala član Komisije iz Srpske Anđelina Ošap Gaćanović.
– Odluka Predsjedništva BiH od 12. januara 2026. predstavlja u potpunosti antidejtonsko djelovanje. Odlukom se poništava status nezavisnosti koji Dejtonski mirovni sporazum dodjeljuje Komisiji, a Predsjedništvo BiH na sebe prenosi ovlašćenja da uređuje rad Komisije koja mu tim sporazumom ne pripadaju – navela je Ošap Gaćanović.
Uređenje rada Komisije je, tvrdi, isključiva nadležnost same Komisije.
– Predsjedništvo je u skladu sa Aneksom osam nadležno samo za imenovanje njenih članova i ni na koji način ne može podrediti nezavisnu Komisiju sebi, jer takvo šta nije predviđeno Dejtonskim sporazumom – kaže ona.
Dijelovi odluke Predsjedništva doneseni su, tvrdi, u potpunoj koliziji sa Aneksom osam Dejtona i ne mogu da proizvedu pravno dejstvo.
– Medijske izjave predstavnika kabineta Komšića i Bećirovića upućuju da je Predsjedništvo potpuno svjesno da su odredbe odluke donesene „ultra vires“ i da su neprimjenjive u radu Komisije jer su u direktnoj koliziji sa odredbama Aneksa osam, te da aktom niže pravne snage Predsjedništvo BiH ne može derogirati, mijenjati i ograničavati i uslovljavati ono što je propisano Aneksom osam, a što se posebno odnosi na ovlašćenja Komisije iz člana VII Aneksa osam i hijerarhiju u donošenju odluka u instituciji – navela je u pisanoj izjavi za „Glas Srpske“.
Predmetna odluka, tvrdi, nema stvarnu svrhu imenovanja stranih članova Komisije kako se prikazuje u javnosti.
– U pitanju je poništavanje njene nezavisnosti, njenog dosadašnjeg uređenja i dejtonskog karaktera, a da bi se putem administrativnih izmjena, procedura i nadležnosti institucija prevela na upravnu organizaciju, te koristila kao oružje u građevinskim i planskim ratovima suprotstavljenih politika u FBiH. To smo mogli i da vidimo uživo sa ovim optuživanjima i napadima jednih na druge. Već sada rad Komisije je potrebno zaštititi od političkog djelovanja koje je uvedeno u Komisiju od 2022. godine, kada dva člana iz FBiH postaju i poslanici u kantonalnim skupštinama i koriste mehanizme Komisije za favorizovanje, kontrolu i zaustavljanje investicija oponentnih politika – navela je.
Politička borba oko regulacionih planova i investicija u FBiH potpuno je, poručila je, paralizovala rad Komisije na njenom osnovnom mandatu – dodjeli statusa nacionalnih spomenika i iskompromitovala nezavisnost.
– Odluka Predsjedništva BiH predstavlja avanturistički nastavak ovih djelovanja – zaključila je Ošap Gaćanović.
U Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika su i Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić, imenovani 2021. na mandat od pet godina.
Cvijanovićeva najavila reakciju
Željka Cvijanović tvrdi da je Sekretarijat Predsjedništva BiH morao da tretira odluku o Komisiji kao spoljnopolitičko pitanje, a ne da je uputi na potpisivanje predsjedavajućem Komšiću, zbog čega će, kaže, i iskoristiti sve dostupne mehanizme da ovo na prvoj narednoj stepenici zaustavi.
– Ova tema je delegirana od strane Bećirovića da bi se pridobila bošnjačka javnost, a ne da bi se riješio konkretan problem, a Komšić je podlegao pritisku te javnosti i potpisao odluku – ocijenila je Cvijanovićeva.
Sekretarijat Predsjedništva BiH je, podvukla je, morao da tretira odluku kao spoljnopolitičko pitanje i da je u skladu s tim uputi na neku od idućih sjednica, odnosno na drugi krug glasanja, a ne predsjedavajućem na potpis.
– Da je spoljnopolitička tema, jasno je jer je Komisija regulisana Aneksom osam Dejtonskog sporazuma koji je međunarodni sporazum. Jasno je i zbog toga što je predloženom odlukom predviđeno da generalni direktor UNESKO-a nominuje dva člana Komisije, što je takođe jasan element spoljne politike – pojasnila je Cvijanovićeva u pisanoj izjavi.
(Glas Srpske)
