Srpska pravoslavna crkva sutra (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.
Vjernici poste
Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe.
„Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti!
Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka „Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti“.
Krstovdan veliki praznik
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.
Koja su narodna vjerovanja?
Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.
Koja biljka se bere na Krstovdan?
Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.
Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.
Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.
U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve „ići naopako“.
Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.
Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.
Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
Izvor: Nezavisne
