Ove godine u Republici Srpskoj proizvedeno je 200.000 tona pšenice.
Mlinsko-pekarski sektor otkupio je 70.000 tona, a njihove potrebe kreću se od 230.000 do 270.000 tona.
Direktnim i indirektnim mjerama podrške resornog ministarstva i Vlade nastoji se povećati proizvodnja pšenice.
Za pšenicu zasijanu na 24.000 hektara isplaćeno je 11,5 miliona KM podsticaja i 2,5 miliona maraka za regresirano dizel gorivo.
Boško Radić pod pšenicom je imao 40 hektara. Na lošijim parcelama prinos se kretao od četiri i po do pet tona, dok je na boljim bio između osam i devet tona po hektaru. Svu pšenicu predao je bijeljinskom novom Žitoprometu.
– Kada uzmete taj neki podsticaj od 500 KM ako ste imali maksimalan rod mislim da realno niste bili u minusu. Pričaćemo sa ministarstvom. Taj podsticaj se mora povećati to dolazi upitno ako vidite da ljudi smanjuju kukuruze i da izbjegavaju proljetnu sjetvu dolazi do situacije da će biti ekspanzija uljane repice i pšenice – kaže Radić.
Ove godine prosječan prinos iznosio je šest tona po hektaru, a pšenica je bila dobrog kvaliteta. Poljoprivredni proizvođači imali su mogućnost da svoju pšenicu besplatno skladište mjesec dana kod otkupljivača i ako se odluče da je prodaju tom otkupljivaču.
– Cijena se kretala od 36 pfeniga, do 42 čak je bilo otkupljivača koji su plaćali i 49 zavisno od kvaliteta i ono što smo mi pokušali da uradimo ove godine jeste da 60 sorti koje mi imamo u svojim ogledima putem savjetodavne službe da pošaljemo otkupljivačima, mlinsko pekarskom sektoru da vidimo koje bi to sorte bile adekvatne za njih – izjavio je Saša Lalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu.
Bijeljinski“ Žitopromet“ otkupio je ukupno 12.000 tona pšenice, a posljednjih 15 dana otkupili su još 500 tona. Najavljuju da će vršiti i otkup merkantilnog kukuruza po uslovima koji će biti istaknuti narednih dana.
Kroz direktne mjere podrške od 2020. godine za pšenicu je isplaćeno 60 miliona KM, a značajna sredstva su kroz indirektne mjere izdvojena za nabavku mehanizacije.
– Podrška ostaje 500 KM po ha, to se neće mijenjati s tim da čemo razmišljati kako ići u neke druge procese npr. sisteme za navodnjavanje ja sam sad razgovarao sa predsj. Vlade na tu temu i da vidimo dal ićemo na neku drugu podršku kad su u pitanju sistemi za navodnjavanje ali i zbog kukuruza kao ratarske kulture koja se najviše zasijava u toku proljeća – navodi Lalić.
Iz resornog ministarstva apeluju na poljoprivrednike da osiguraju svoju proizvodnju. Ministarstvo sufinansira polisu osiguranja sa 60 odsto njene vrijednosti.
Izvor: RTRS
