Upozorenje EU: Raste siva zona u BiH, „guta“ trećinu ekonomije

SARAJEVO, BANJALUKA, BRISEL – Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

„I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu“, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

„To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH“, kažu u Briselu.

Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama, za „Nezavisne“ je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

„Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH“, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

Komentarišući stalne napise u bh. medijima o „sivim ili crnim listama“, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju „strateške manjkavosti“ u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na „crnoj listi“. „Siva lista“ se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na „sivu listu“, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

„Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog“, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

„Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem“, smatra Gavran.

Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

„Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast“, smatra on.

(Nezavisne)