Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj CDU, CSU i SPD dogovorile su se o velikom paketu reformi u Njemačkoj.
Jedna komponenta uključuje stroža pravila u vezi s bolovanjem. Evo što to znači za radnike i zašto potez izaziva kritike.
Koalicija je donijela dalekosežne odluke – uključujući i one u vezi s nesposobnošću za rad. Šta će se promijeniti u vezi sa zahtjevom za doktorskim potvrdama? Koalicija namjerava zakonom propisati podnošenje potvrde o nesposobnosti za rad (AU) počevši od prvog dana bolesti, pišu njemački mediji.
Trenutno je doktorska potvrda zakonski potrebna tek od četvrtog dana. Ostaje nejasno hoće li – i u kojoj mjeri – planirana promjena koalicije dovesti do više posjeta doktoru prvog dana bolesti, to će vjerovatno zavisiti od specifičnih detalja zakonodavstva.
Doktorima je već dozvoljeno retroaktivno izdavati bolovanje do tri dana. Međutim, takva retroaktivna ovjera namijenjena je „samo u izuzetnim slučajevima i nakon savjesne procjene“ – prema trenutno važećim smjernicama o nesposobnosti za rad koje je izdao Savezni zajednički odbor.
Nadalje, u dokumentu o odluci koalicije navodi se da će netačno izdavanje bolovanja biti podložno strožim kaznama prema članku 278. Krivičnog zakona. Važeći zakon propisuje da se izdavanje netačnih doktorskih potvrda kažnjava zatvorskom kaznom do dvije godine ili novčanom kaznom, piše „Feniks magazin„.
Šta će se dogoditi s bolovanjem izdatim telefonom?
Program za oporavak i zapošljavanje koji je usvojio koalicioni odbor navodi: „Bolovanje izdato telefonom biće ukinuto“.
Od kraja 2023. godine pacijenti mogu dobiti potvrdu o nesposobnosti za rad bez posjete doktorskoj ordinaciji – pod uslovom da su već upoznati s praksom i ne pokazuju teške simptome. Zaposlenici mogu dobiti bolovanje koje pokriva do pet kalendarskih dana.
Ova je mjera modelirana prema posebnom pravilu uvedenom tokom pandemije korona virusa kako bi se spriječila zaraza.
Zašto bolesnim zaposlenicima treba potvrda o nesposobnosti za rad (AU)?
U Njemačkoj zaposlenici primaju punu kontinuiranu isplatu plate od svog poslodavca šest sedmica počevši od prvog dana bolesti.
Slijedom toga, od četvrtog dana nadalje moraju dostaviti doktorsku potvrdu o nesposobnosti za rad.
Ovaj dokument je preduslov za nastavak isplate plate i naknadno primanje naknada za bolovanje.
Iako poslodavci već imaju dopuštenje zahtijevati potvrdu od prvog dana bolesti, ta se mogućnost rijetko koristi u praksi.
Zašto se predlažu stroži zakoni?
„Broj dana bolovanja u Njemačkoj je previsok“, rekao je kancelar Friedrih Merc (CDU), objašnjavajući razloge.
Merc je prethodno kritikovao nivo izostanaka sa posla zbog bolesti – koju je smatrao pretjeranom – i doveo u pitanje praksu dobijanja bolovanja telefonom.
Koalicioni sporazum između Unije i SPD-a nije govorio o ukidanju, već o prilagođavanjima:
„Modifikovaćemo sistem telefonskih bolovanja kako bismo isključili buduću zloupotrebu (na primjer, isključivanjem onlajn bolovanja izdanih putem privatnih onlajn platformi)“.
Merc je danas naglasio da firme mogu odstupiti od ovih pravila putem individualnih ugovora, kolektivnih ugovora ili ugovora o radu. Stoga su moguće izuzetke od planiranih promjena.
Potvrđuju li to brojke?
Fondovi zdravstvenog osiguranja poput AOK-a i fondovi zdravstvenog osiguranja sa sjedištem u preduzećima (BKK) nedavno su izvijestili o padu broja dana bolovanja. Među osiguranicima AOK-a, prosjek je 2025. godine bio 23,3 dana – nešto niže od prethodne godine od 23,9 dana.
U 2017. godini prosjek je bio oko 19 dana. Međutim, fondovi zdravstvenog osiguranja naglašavaju da su visoke brojke prvenstveno posljedica dugotrajnog bolovanja pišu njemački mediji.
Takođe ukazuju na statistički učinak. Centralni institut doktora zakonskog zdravstvenog osiguranja utvrdio je da je uvođenje elektronskog bolovanja 2022. godine obuhvatilo mnoge slučajeve koji prije nisu bili prijavljeni.
Šta kažu poslodavci i sindikati?
Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih udruženja poslodavaca (BDA), pozdravio je ukidanje bolovanja izdatih telefonom i zahtjev za podnošenje bolovanja od prvog dana bolesti.
Izjavio je da koalicija „ispravno reaguje na visoku stopu bolovanja u poređenju s drugim zemljama“.
Nasuprot tome, sindikat IG Metal kritikovao je taj potez, tvrdeći da ukidanje telefonskih bolovanja i obavezno dokumentovanje od prvog dana predstavlja ispunjavanje „antisocijalne liste želja“ za poslodavce.
Tvrdili su da bi to gurnulo više ljudi u nesigurnost i preopteretilo ordinacije doktora opšte prakse.
Vođa „Verdija“ Frank Verneke kritikovao je plan:
„Ako se od radnika očekuje da se od prvog dana vuku doktoru – na primjer, s infekcijom sličnom gripi – to odražava temeljnu kulturu nepovjerenja. Radnici nisu izbjegavači posla, čak i ako poslodavci i dijelovi vlade impliciraju drugačije“.
Ministar zdravstva Nina Varken (CDU) podržala je planirano ukidanje bolovanja izdatih telefonom.
„Niko ne bi trebao ići na posao ako ga bolest u tome sprečava“, rekla je za „Rajniše Post“.
„To se neće promijeniti u budućnosti“, rekla je.
Međutim, priznala je da je mogućnost dobijanja bolovanja telefonom značajno smanjila prepreke za dobivanje bolovanja sa posla.
„Stoga je ispravno ponovo ga ukinuti“, kaže ona.
Iako je ta opcija dokazala svoju vrijednost tokom pandemije, Varken je rekla novinama da je to bilo „vrijeme vanrednih okolnosti“.
Digitalne opcije, poput video konsultacija, međutim, ostaće dostupne.
(Agencije/atvbl)
