SARAJEVO, BANjALUKA – Ustavni sud BiH je uzeo u rad predmet koji se odnosi na predsjednika Republike Srpske, a odluka bi trebalo da bude poznata krajem septembra, potvrđeno je u toj pravosudnoj instituciji.
– Kada bude dovoljno analiziran i spreman za raspravu i odlučivanje, o njemu će se odlučivati na plenarnoj sjednici. Prva naredna plenarna sjednica na kojoj će se odlučivati o tim predmetima planirana je krajem septembra – rekao je za „Glas“ predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.
Dodika je, u svojstvu predsjednika Republike, Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja te funkcije zato što nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.
Ipak, uslijedila je, po osnovu pravosnažne presude Suda, odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika i najavljeno da će biti raspisani prijevremeni izbori, ali je najavljeno da će odbrana uložiti žalbu na odluku nakon što službenim putem zaprimi odluku CIK-a, tako da taj stav još nije pravosnažan.
Pravna borba je nastavljena i drugim putem. Tim odbrane je u petak uputio i zahtjev Ustavnom sudu BiH za privremenu mjeru u kojem se traži zabrana izvršenja presude.
Tim potezom Dodikov pravni tim traži svojevrsno „zamrzavanje“ presude do konačne odluke Ustavnog suda. Tvrde da za to postoje uslovi, imajući u vidu način na koji se sudilo predsjedniku Republike.
Sagovornik „Glasa“ upućen u rad Suda ističe da je iz ranijih odluka jasno da ne može zakon sa nivoa BiH derogirati Ustav entiteta i da je to zapravo i ključna stvar u ovom procesu.
O privremenoj mjeri bi, naime, prema pravilima Suda trebalo da odlučuje Malo vijeće, ali ono u ovom momentu nije legitimno jer ga čine predsjednik i dva potpredsjednika iz reda konstitutivnih naroda, a predstavnika Srba u ovom momentu nema među sudijama.
Odluka će biti donesena na plenarnoj sjednici u čijem radu učestvuju sve sudije, uključujući i troje stranaca zbog kojih Srpska odbija da imenuje dvoje sudija iz Srpske, tražeći usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH i da njih troje zamijene domaći stručnjaci.
Sjednica bi, kako ističe naš sagovornik, trebalo da bude zakazana brzo jer je, između ostalog, i pravilima Ustavnog suda BiH propisano da izborna materija ima prioritet, a upravo o tome se i radi u ovom slučaju, odnosno o izabranom zvaničniku i odluci o njegovom statusu od strane CIK-a.
Jedna od mogućih opcija je da Sud usvoji privremenu mjeru do odlučivanja po apelaciji, a da to bude na prvoj idućoj redovnoj sjednici, koja bi mogla biti već u septembru.
– Ovdje se radi o ogromnom ustavnom pitanju i od odluke suda i zavisi ocjena ukupnog ustavnog poretka BiH. Ne postoji ništa prioritetnije – istakao je naš sagovornik.
Na pitanje da li je sve stopirano do odluke Ustavnog suda, između ostalog i najava raspisivanja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, ističe da se privremena mjera izdaje, između ostalog, ako će nastupiti nenadoknadiva šteta.
– U ovom slučaju takva šteta bi bila, na primjer, ako se zakažu izbori pa ponište. Pametni ljudi bi čekali stav Ustavnog suda – rekao je sagovornik „Glasa“ koji je naglasio da je ovaj potez značajan iz razloga jer je, čak i ako na kraju bude odbijen zahtjev za privremenom mjerom, otvoren put odbrani da direktno ide ka Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
– Sve i da se odbije taj zahtjev, otvara se prijeki put za Evropski sud, odnosno za podnošenje njima zahtjeva za privremenu mjeru i time bi se reklo da su, u odnosu na BiH, pravni lijekovi neefektivni – zaključio je izvor „Glasa“ blizak Ustavnom sudu BiH.
Slična očekivanja ima i savjetnik predsjednika Srpske Marko Romić.
– Ako Ustavni sud prihvati zahtjev za privremenom mjerom, pravosnažna presuda se onda ne izvršava – rekao je Romić za „Glas“ dodajući da je CIK, a kao jedino ispravno rješenje, mogao samo da konstatuje da ne može oduzeti mandat izabranom predsjedniku jer je to protivno Ustavu Srpske.
Stav o cjelokupnoj situaciji usljed presude i odluke CIK-a uskoro će dati i Narodna skupština.
Jedna od tačaka na posebnoj sjednici, čiji datum održavanja još nije poznat, je i Informacija o presudi Suda BiH i odluci CIK-a.
U informaciji piše da je nelegitimni Šmit 2024. odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona kojim su propisani razlozi za prestanak mandata prije vremena. Na listu razloga je dodata pravosnažna sudska presuda, a sam Šmit je godinu ranije dopunio i Krivični zakon BiH.
– Jasno je da je neizabrani, nelegalni i nelegitimni stranac temeljno pripremao pravni i politički teren da bi pokušao iz političkog života eliminisati demokratski i od naroda odabranog predsjednika Republike Milorada Dodika – piše u informaciji, uz podsjećanje da je Šmit odlukom nametnuo i krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“.
Član 87. Ustava navodi da predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena u slučaju ostavke ili opoziva. Iz toga proizlaze tvrdnje da među ustavnim razlozima nije ni presuda ni odluka.
– Izborni zakon ne može proširivati razloge za raniji prestanak mandata, jer su ovi razlozi ustavna materija, koju zakon ne može da dodatno razrađuje i dopisuje – piše i u informaciji koja je dostavljena poslanicima.
O poziciji predsjednika govori i naredni član Ustava.
– Predsjednik Republike je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali – piše u informaciji gdje je i naglašeno da je Izborni zakon BiH pravni akt niže pravne snage od Ustava Srpske i samim tim ne može imati prvenstvo primjene u odnosu na Ustav.
Prijevremeni izbori
U CIK-u se, s druge strane, pozivaju na Izborni zakon i naglašavaju da su po tom osnovu dužni da donose odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti te usvoje odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora.
– Prijevremeni izbori biće održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu s ustavom i zakonom.
Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana – piše u Izbornom zakonu BiH.
U ovom momentu ni parlamentarne stranke nemaju isti pogled na to. I dok se opozicija, osim PDP-a, čak i sprema za prijevremene izbore, u strankama koje čine većinu ili kategorično to odbijaju ili poručuju da je potrebno upravo sačekati vijest iz pravosuđa.
