Ćevapi su jedno od jela kojem mnogi teško mogu da odole. Uprkos tome što je cijena porcije posljednjih godina značajno porasla i danas se najčešće kreće između 9 i 11 evra, mnogi ih i dalje počaste barem jednom mjesečno, naročito kada pronađu ćevabdžinicu za koju vjeruju da služi kvalitetno meso.
Ipak, pitanje je koliko zaista možemo da vjerujemo onome što piše na deklaraciji. Jedno naučno istraživanje pokazalo je da sastav ćevapa i kebaba u brojnim slučajevima nije odgovarao onome što je navedeno na ambalaži ili u ponudi.
Naučnici analizirali 35 uzoraka ćevapa i kebaba
Istraživanje su 2022. godine sproveli naučnici sa Univerziteta za ekološke i biološke nauke u poljskom Vroclavu. Analizirali su ukupno 35 uzoraka kebaba i ćevapa kupljenih u restoranima i objektima brze hrane.
Četiri uzorka kupljena su u Njemačkoj, dok je preostalih 31 uzorak nabavljen u Poljskoj. Naučnici su koristili PCR metodu genetske analize kako bi utvrdili da li se u mesu nalazi DNK ovce, piletine, govedine ili svinje. Analiza je bila ograničena upravo na te četiri životinjske vrste.
Rezultati su pokazali ozbiljna odstupanja između deklarisanog i stvarnog sastava.
Samo 28 odsto analiziranih proizvoda sadržalo je isključivo onu vrstu mesa koja je bila navedena na deklaraciji. Istovremeno, u čak 60 odsto uzoraka pronađeno je meso drugih životinjskih vrsta, bilo kao zamjena za deklarisano meso ili kao dodatak.
Osim različitih vrsta mesa, u brojnim uzorcima pronađene su i značajne količine loja, soje i soli.
Jagnjetina često zamjenjivana jeftinijim mesom
Jedan od najzanimljivijih nalaza odnosio se na proizvode koji su reklamirani kao jagnjeći.
Jagnjetina, koja se često posebno ističe kao sastojak kebaba i ćevapa, u više slučajeva bila je zamijenjena piletinom, iako piletina nije bila navedena u sastavu proizvoda. Neki proizvodi reklamirani kao jagnjeći sadržali su pileće ili goveđe meso, dok u pojedinim uzorcima jagnjetine uopšte nije bilo.
Još ozbiljniji problem predstavljala su tri uzorka jagnjećeg kebaba u kojima je pronađena svinjetina. Takav nalaz posebno je problematičan za osobe koje ne konzumiraju svinjetinu iz vjerskih ili kulturnih razloga.
Kod pilećih kebaba situacija je bila nešto bolja. Oni su uglavnom odgovarali deklarisanom sastavu, uz jedan izuzetak u kojem je, osim piletine, pronađena i govedina.
Slični problemi otkriveni i ranije u Velikoj Britaniji
Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne predstavlja sliku cijele Evrope. Uzorci su prikupljeni samo u Poljskoj i Njemačkoj, pa se njegovi rezultati ne mogu automatski primijeniti na sve evropske proizvođače i ugostiteljske objekte.
Ipak, slični problemi ranije su zabilježeni i u drugim zemljama.
U Velikoj Britaniji je 2009. godine sprovedena analiza čak 494 kebaba i ćevapa prikupljena na 76 različitih područja. Rezultati su pokazali da je 40 odsto analiziranih proizvoda bilo pogrešno deklarisano, dok je u 35 odsto njih pronađeno meso životinjskih vrsta koje nisu bile navedene među sastojcima.
U šest analiziranih kebaba pronađena je svinjetina koja uopšte nije bila navedena na deklaraciji.
Neki imali gotovo 2.000 kalorija
Problem nije samo u tome što deklaracija ponekad ne odgovara stvarnom sastavu mesa.
Britansko istraživanje pokazalo je i koliko nutritivno „teški“ takvi proizvodi mogu biti. Pojedini analizirani kebabi sadržali su čak 1.990 kalorija, što odgovara približno 95 odsto preporučenog dnevnog unosa kalorija za žene.
Još izraženiji bili su podaci o zasićenim mastima i soli. U nekim uzorcima pronađeno je čak 346 odsto preporučene dnevne količine zasićenih masti i 277 odsto preporučenog dnevnog unosa soli.
To znači da jedan obrok, u zavisnosti od veličine i sastava, može predstavljati veoma veliki dio ukupnog dnevnog energetskog i nutritivnog unosa.
Nije problem samo u mesu
Stručnjaci upozoravaju da pogrešno deklarisanje nije jedini potencijalni problem povezan sa kebabima i ćevapima iz restorana i objekata brze hrane.
Takvi proizvodi često mogu sadržati velike količine masti, soli i kalorija, a u njihovoj proizvodnji mogu se koristiti i različiti aditivi i konzervansi.
Dodatnu pažnju zahtijeva i način pripreme. Meso koje se peče na ražnju tokom posluživanja može se više puta zagrijavati, što, ukoliko se njime ne rukuje pravilno, povećava mogućnost bakterijske kontaminacije.
Zato činjenica da su ćevapi i kebab mnogima omiljeni brzi obrok ne znači da treba zanemariti njihov sastav, nutritivnu vrijednost i način pripreme.
Istraživanja iz Poljske, Njemačke i Velike Britanije ne dokazuju da su svi ćevapi ili kebabi problematični, ali pokazuju da između onoga što je navedeno na deklaraciji i onoga što se zaista nalazi u proizvodu ponekad može postojati velika razlika.
(Kurir)
