Evropa je ove godine platila rekordnih 7,3 milijarde evra za tečni prirodni gas (LNG) iz ruskog arktičkog projekta „Jamal”, pri čemu je ukupna vrednost uvoza samo u prvih osam meseci premašila cifru zabeleženu tokom cele 2025. godine. Iako evropski zvaničnici javno govore o prekidu ekonomskih veza sa Rusijom, podaci ukazuju na suprotan trend, prenosi Euronews.
Analiza nevladine organizacije „Urgewald”, koja prati finansiranje projekata štetnih po klimu, otkriva da su evropske luke primile 156 pošiljki LNG-a iz „Jamala” u prvih osam meseci 2026. godine. Ukupna količina od 11,39 miliona tona predstavlja povećanje od 10,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Podaci kompanije „Kpler”, koja prati kretanja na tržištu u realnom vremenu, potvrđuju da su evropske luke između januara i početka septembra prihvatile 88,9 odsto ukupnog globalnog izvoza iz projekta „Jamal” – što je značajan rast u odnosu na 78,2 odsto u 2025. godini.
„Kupci iz EU očigledno maksimizuju uvoz uoči stupanja zabrane na snagu u januaru 2027. godine. Većina ovih isporuka realizuje se u okviru postojećih dugoročnih ugovora, s obzirom na to da je uvoz LNG-a na osnovu kratkoročnih ugovora zabranjen još u aprilu ove godine”, objasnio je za Euronews Čarls Kosterus, analitičar za energetiku u kompaniji „Kpler”.
Analitičari navode da su veći troškovi posledica kombinacije viših cena gasa u Evropi i povećanog broja pošiljki. Povećanom uvozu doprineli su i sukobi na Bliskom istoku, koji su poremetili ključnu energetsku rutu kroz Hormuški moreuz. Najveći evropski uvoznici ruskog arktičkog gasa su Francuska (4,4 miliona tona), Belgija (3 miliona tona), Španija (2,7 miliona tona) i Holandija (1,1 milion tona).
Dve evropske kompanije dominiraju transportnom mrežom: škotski „Seapeak” i grčki „Dynagas”. Plovila povezana sa njima prevezla su 72 odsto ukupnog izvoza LNG-a iz „Jamala”. Šest tankera klase „Arc7” povezanih sa kompanijom „Seapeak” prevezlo je 4,73 miliona tona, dok su plovila grčkog „Dynagasa” prevezla približno 4,5 miliona tona. „Evropa tvrdi da se okreće od ruskih energenata, ali podaci pokazuju suprotno”, rekao je Aleksandar Kirk iz organizacije „Urgevald” (Urgewald). „Tokom prvih osam meseci, EU je uvezla 10 odsto više tečnog prirodnog gasa (LNG) sa Jamala, što čini gotovo devet od svakih deset tona izvezenih iz tog projekta.”
Evropska logistika ključna za ruski izvoz
Porast obima trgovine odvija se u osetljivom političkom trenutku. Evropski lideri 13. septembra stižu u Finsku na Evropski samit o Arktiku, dok diplomate u Briselu pripremaju 22. paket sankcija protiv Rusije – paket u okviru kojeg je Grčka izborila izuzeće od potpune zabrane uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG). Istraživanja pokazuju da Evropa nije samo veliki kupac, već i ključni izvor logističke podrške za rusku trgovinu na Arktiku, što otkriva značajnu ranjivost Moskve.
Budući da su arktičke vode veći deo godine zaleđene, Rusija se oslanja na flotu od 15 specijalizovanih tankera-ledolomaca (klase Arc7). Kratke plovidbe do evropskih luka omogućavaju ovim plovilima da brzo istovare teret i vrate se po novu pošiljku. Kada bi isti ti brodovi tokom zime morali da plove ka Aziji, putovanje bi trajalo nedeljama duže, a ruski izvoz gasa bi drastično opao.
Otvaranje Severnog morskog puta tokom leta omogućilo je Rusiji da u avgustu raspodeli izvoz između Evrope i Azije. Međutim, taj prolaz će se uskoro zatvoriti. Do decembra će istočna ruta postati neprohodna zbog leda, primoravajući Rusiju da se ponovo u potpunosti osloni na evropske luke.
Zabrana uvoza od 2027. i zahtevi za strožim sankcijama
Pravi test za ruski energetski sektor uslediće 1. januara 2027. godine, kada na snagu stupa zabrana uvoza ruskog LNG-a i korišćenja pratećih pomorskih usluga unutar Evropske unije. Stručnjaci procenjuju da će gubitak pristupa evropskim lukama izvršiti pritisak bez presedana na ruske operacije na Arktiku.
Dok se evropski lideri okupljaju u Rovanijemiju u Finskoj kako bi uskladili bezbednosne mere za Arktik, aktivisti upozoravaju da evropske energetske kompanije svojim poslovnim aktivnostima direktno pune ratni budžet Kremlja.
„Ne smeju zanemariti činjenicu da novac, luke i pomorske usluge iz EU pomažu jednom od Putinovih ključnih energetskih projekata na Arktiku da ostvari rekordne rezultate”, izjavio je Sebastijan Roters, aktivista organizacije „Urgewald” koja se bavi pitanjima sankcija.
U trenutku kada se pregovara o 22. paketu sankcija, aktivisti zahtevaju od evropskih vlada da zatvore postojeće pravne rupe. Oni pozivaju na hitno uvođenje zabrane servisiranja tankera klase Arc7, kao i na strogi embargo na prodaju specijalizovanih LNG tankera ruskim kompanijama. Ostaje pitanje da li države članice – koje su i dalje oprezne zbog zimskih skokova cena – poseduju političku volju da prekinu ovu vezu vrednu više milijardi evra.
