Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Vasilija Ostroškog, svetitelja i čudotvorca, čije ime izaziva toliko poštovanje među svim ljudima, da se u mnogim pravoslavnim teritorijama ne izgovara u sjedećem položaju, već se obavezno ustane i uz blagi naklon se prekrsti, pa se tek onda izgovori “Slava mu i milost”.
Zahvaljujući molitvama upućenim Svetom Vasiliju čuda se dešavaju! Pomolite mu se i Vi danas.
Molitva Svetom Vasiliju Ostroškom:
„Sveti Vasilije, veliki ugodniče Božiji, pomozi svima pa i meni. Veliki branitelju vjere Pravoslavne, odbrani i nas koji tvoju Svetu vjeru držimo, i s nadom tebi pristupamo. Veliki arhijereju Božiji, pomoli se Bogu Svedržitelju za sve ljude tvoje, pa na posletku i za mene nedostojnog i poslednjeg. Tvrdoški viteže i Ostroški podvižniče, spasavaj nas od bijeda vidljivih i nevidljivih. Zapalila te je Srpska zemlja kao vječnu svijeću pred prestolom Boga Živoga, pa nam sada osvijetli puteve i razagnaj tugu. Molitvama i suzama zagrijavao si hladnu pešteru Ostrošku, pa zagrij sada Božijim duhom i srca naša, da se spasimo i proslavimo Boga svevišnjega i tebe Sveca Božijega. Sa svih strana svijeta priticali su ćivotu tvome bolni i nevoljni, i ti si im pomagao: demone odgonio, veze đavolje raskidao, i zdravlje duševno i tjelesno ljudima darivao. Tako i sada pomozi, krštenim i nekrštenim, kao i uvijek, svima pa i meni. Izmiritelj si bio zavađene braće, izmiri i sada sve zavađene, zbratimi razbraćene, oveseli tužne, ukroti samovoljne, isceli bolne. Sveti Vasilije Čudotvorče i Oče naš duhovni, čuj i usliši čeda tvoja duhovna u Hristu Isusu Gospodu našem.“ AMIN.
U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.
Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.
Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živio je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.
Nakon razaranja Tvrdoša, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.
Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.
Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a telo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.
Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vreme odmicalo posle njegove smrti sve više vernika dolazilo je po utehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih veroispovesti iz raznih krajeva svijeta.
Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podijeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.
