BIJELJINA – Građani Bijeljine će ipak, po svemu sudeći, moći da na prijevremenim izborima biraju predsjednika Republike Srpske jer je počela isplata ljudima koji su radili na prethodnim izborima, a koji su zbog dugova odbijali angažman na biralištima predviđen za 23. novembar 2025.
Predsjednica bijeljinske Gradske izborne komisije (GIK) Dijana Savić Božić potvrdila je za „Nezavisne novine“ da je isplata počela.
„Javljaju mi ljudi da je počela isplata. Gradonačelnik je rekao da će to biti završeno do 1. novembra i vjerujem da hoće“, naglasila je Savić Božićeva.
Ona ističe da su se, što se tiče GIK-a, već pripremali za prijevremene izbore, a samo je bilo pitanje kadra.
„Ja čekam da još prođe taj datum, da mi ljudi potvrde da je svima legao novac i da ih zovem da rade“, istakla je predsjednica GIK-a Bijeljina.
I gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović potvrdio je da je Grad Bijeljina započeo isplatu naknada članovima GIK-a, biračkih odbora i drugih učesnika izbornog procesa na lokalnim izborima 2024. godine, a u planu je, kako je naveo, da isplate budu završene do kraja oktobra.
Kako je naglasio, od 1.389 članova GIK-a, biračkih odbora i drugih učesnika izbornog procesa, svega 17 ih je podnijelo tužbe ili nešto više od jedan odsto.
„Svima koji nisu tužili zahvaljujem na razumijevanju i strpljenju. Rješenje za isplatu je pronađeno uprkos odbijanju Skupštine grada da postupi po dopisu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u kojem je jasno navedeno da je Skupština dužna da obezbijedi nedostajuća sredstva za isplatu naknada, kako se izborni proces za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske ne bi dovodio u pitanje. Zbog takvog odnosa Skupštine grada prema ovom gorućem problemu Gradu Bijeljina je prijetila kolektivna tužba zbog blokiranja sprovođenja izbornog procesa za prijevremene izbore“, naveo je Petrović.
Inače, do problema i zastoja u isplati naknada došlo je, dodaje on, zbog neizglasavanja rebalansa budžeta za 2024. godinu, kao i prethodne izmjene Izbornog zakona koja je podrazumijevala povećanje iznosa naknada za članove biračkih odbora.
Nedavno su, podsjećamo, Petrović i predsjednica Skupštine grada Bijeljina Željana Arsenović dobili dopis iz CIK-a BiH u kojem CIK navodi da su, prema Izbornom zakonu BiH, „svi organi vlasti na svim nivoima i svi zvaničnici u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH obavezni pomagati organima nadležnim za sprovođenje izbora“.
„Naglašavamo da je neophodno iznaći sredstva i izmiriti sve nastale obaveze prema biračkim odborima, GIK-u Bijeljina i ostalim učesnicima lokalnih izbora 2024. godine, jer bi se, u protivnom, dovelo u pitanje održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji će biti održani 23. novembra“, kažu iz CIK-a.
Iz CIK-a BiH su nakon toga, moglo bi se protumačiti, zaprijetili gradskim vlastima u Bijeljini da bi se mogli naći u problemima sa zakonom.
„Ometanje i opstrukcija izbornog procesa povlače krivičnu odgovornost te će Centralna izborna komisija BiH poslati prijavu nadležnom tužilaštvu jer je, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ako neko ometa izborni proces dužna da to prijavi nadležnom tužilaštvu“, naveli su iz CIK-a BiH.
Inače, Bijeljina spada u red lokalnih zajednica koje su u strateškom smislu jako bitne i za vlast i za opoziciju na republičkom nivou. Semberija je već decenijama jedna od najjačih tvrđava opozicije, odnosno SDS-a, čiji politički dres nosi i aktuelni gradonačelnik. Ljubiša Petrović je 19. marta 2023. godine „preživio“ referendum, pobijedivši brojne stranke okupljene oko SNSD-a (68,36 odsto građana bilo je protiv opoziva). Ipak, skupštinsku većinu u ovom gradu vodi SNSD.
(N.N.)
