I dok je prije „crni petak“ trajao samo jedan dan ili eventualno i vikend poslije njega, ove godine mnoge firme i radnje u Bosni i Hercegovini dan za sniženja produžile su na cijeli mjesec, pa su iz udruženja potrošača upozorili kupce na tri stvari.
Već sada, iako je tek početak mjeseca i iako je do „crnog petka“ ostalo više od 20 dana, na brojnim sajtovima, ali i trgovinama mogu se vidjeti natpisi koji ukazuju niže cijene i popuste.
Da „crni petak“ nikad ranije nije počeo i da nikada nije toliko onlajn trgovaca i trgovina vršilo pritisak na građane, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ iz Doboja.
Na koje tri stvari kupci treba da obrate pažnju?
Ona je u razgovoru za „Nezavisne novine„ upozorila kupce da obrate pažnju na tri stvari.
„Prvo bih upozorila da provjere sadašnje cijene i ukoliko je neko obećao sniženje od 70 odsto, to mora biti 70 odsto. Drugo na šta posebno treba da obrate pažnju jeste tamo gdje su nedefinisana pojeftinjenja, gdje stoji do 70 odsto, jer i jedan odsto je do 70 odsto. I treće, što je možda najvažnije, jer mislim da nikada kao ove godine onlajn trgovina nije učestvovala, počev od Temua pa nadalje, da provjere da li se radi o ozbiljnom prodavcu, da li se radi o registrovanom trgovcu. Prije nego što naruče, neka pogledaju dobro veb-stranice“, kaže ona za „Nezavisne novine“.
Zašto popusti za „crni petak“ u BiH nisu kao na Zapadu?
Kako dodaje, kod nas se obično tokom „crnog petka“ trgovci rješavaju proizvoda koje ne mogu prodati ili zaliha kojih se moraju riješiti.
Prema njenim riječima, mi još nismo došli na nivo „crnog petka“ koji je na Zapadu, jer kod njih su to ozbiljna sniženja, a kod nas marketinški trikovi.
„Na Zapadu su stroži zakoni u odnosu trgovce, drugo na Zapadu je mnogo veća konkurencija, pa strogo vode računa o svom poslovanju da ne prevare potrošača“, kaže ona i dodaje da se na Zapadu „crni petak“ planira u godišnjim planovima, dok kod nas to nije slučaj.
Kako „crni petak“ utiče na ponašanje potrošača?
Da je „crni petak“ u savremenom društvu mnogo više od običnog dana sezonskih popusta, smatra i Mirjana Čeko, sociološkinja, koja u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da upravo „crni petak“ postaje ritual potrošnje, manifestacija društvenog imperativa da se kupuje, posjeduje i pokazuje.
„U kontekstu globalizovanog kapitalizma, ‘crni petak’ nije samo ekonomski događaj, već i kulturni fenomen. Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu. Oglašavanje i medijski diskurs stvaraju atmosferu urgentnosti i euforije, ‘ako ne kupiš sada, propuštaš priliku’, čime se potrošnja pretvara u društvenu normu, gotovo moralnu obavezu“, rekla je ona ranije za „Nezavisne novine“.
Kako dodaje, u našim uslovima, gdje je ekonomska realnost nestabilna, a platežna moć građana ograničena, paradoks „crnog petka“ postaje još izraženiji.
