U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.
Ukratko:
- Đurđevdan se slavi 6. maja
- Vrijeme tog dana ima posebno značenje
- Brojni običaji za zdravlje i sreću
- Vjerovanja o plodnosti i rodnoj godini
- Mladi njeguju stare ljubavne rituale
Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.
Vremenska prognoza i narodno tumačenje
Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.
Prema najavi Republičkog hidrometerološkog zavoda 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.
Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.
Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.
Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke.Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.
Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.
Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama
Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.
Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vieruje da baš tada neko može da „obere njivu“ tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.
Običaji sa vodom i biljem
Običaji su vezani za sam praznik ali i dan pred Đurđevdana. Uoči 6. maja, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.
Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:
– djeca – da budu zdrava kao dren,
– djevojke – da se momci „grabe“ oko njih,
– stariji – da ih služi zdravlje
– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.
Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti
Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“, pa se u narodu kaže: „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.
Ljubavni običaji i vjerovanja mladih
U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići „gađaju“ biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona „zalijepiti za vas“.
Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascjepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.
Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija „grabila“ za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.
Zaštita doma i simbolika drveća
Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba „spavati na istom mjestu“ i bol će prestati.
Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.
Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih „svako zlo i prljavština otresli i otpali“, piše Blic.
