Gastroenterolog školovan na Harvardu, dr Saurab Seti, otkrio je u virusnom video snimku na TikToku šta se dešava sa tijelom već nakon dvije sedmice bez šećera. Njegove savjete prati više od pola miliona ljudi, a video je postao hit upravo zbog brzih promjena koje je moguće uočiti.
Prema riječima dr Setija, lice postaje manje otečeno i poprima prirodniji oblik. Nestaje višak tečnosti, naročito oko očiju, a smanjuje se i masnoća u jetri, pa stomak počinje da gubi obim.
Osim toga, izbacivanje šećera pozitivno utiče i na crevni mikrobiom, što je ključno za varenje i bolju apsorpciju hranljivih materija. Mnogi ljudi primjećuju i poboljšanje tena – akne i crvenila se povlače, a koža izgleda čistije i zdravije.
Naučna potvrda
Ovi efekti imaju i istraživačku osnovu. Studija iz 2019. sprovedena na više od 8.000 kineskih studenata pokazala je da konzumiranje zaslađenih gaziranih pića značajno povećava rizik od akni. Druga istraživanja povezuju unos šećera sa gomilanjem masti u jetri i hroničnim upalnim procesima.
Nutricionisti odavno upozoravaju da šećer može da izazove zavisnost sličnu onoj od alkohola ili droga. Njegovo izbacivanje poboljšava zdravlje, fizičku kondiciju, pa čak i koncentraciju na poslu.
Simptomi odvikavanja i dugoročne koristi
Dr Samanta Kugan sa Univerziteta Nevada objašnjava da se tokom prestanka konzumiranja šećera mogu javiti neprijatni simptomi – glavobolje, bol u stomaku ili probavne tegobe. Ti simptomi obično traju nekoliko dana ili sedmica, ali kada se tijelo prilagodi, većina ljudi osjeća ogromnu razliku.
Rezultati su: bolji rad mozga, jači imunitet, više energije i kvalitetniji san. Poboljšava se izgled kose, kože i noktiju, a mršavljenje postaje gotovo neizbježno jer iz ishrane nestaju visokokalorični slatkiši.
Koji šećeri su najopasniji?
Najproblematičniji su tzv. slobodni šećeri – oni iz slatkiša, čokolade, gaziranih pića i industrijski prerađene hrane. U ovu grupu spadaju i prirodni šećeri iz meda, sirupa, voćnih sokova i smutija.
Koliko šećera je dozvoljeno?
Prema preporukama britanskog Nacionalnog zdravstvenog servisa (NHS), odrasli i djeca starija od 11 godina ne bi trebalo da unose više od 30 grama dodanog šećera dnevno.
Djeca od 7 do 10 godina: do 24 g
Djeca od 4 do 6 godina: do 19 g
Djeca od 2 do 3 godine: do 14 g
Djeca od 1 godine: do 10 g
Za bebe mlađe od godinu dana dodavanje šećera u ishranu se ne preporučuje. Šećeri prirodno prisutni u mlijeku, voću i povrću ne ubrajaju se u ovu kategoriju, piše Index.hr.
(Index)
