Izgradnja hidroelektrane „Buk Bijela“, koja je dio kompleksa Hidroenergetskog sistema (HES) „Gornja Drina“, zajedno sa planiranim hidroelektranama „Foča“ i „Paunci“, u potpunosti bi „ujezerila“ gornji tok rijeke Drine – njen najljepši i ekološki najvrijedniji dio.
Na to su upozorili predstavnici Centra za životnu sredinu nakon javne rasprave o izgradnji HE „Buk Bijela“, održane juče u Foči.
Prema njihovim navodima, realizacijom ovog projekta rijeka Drina bi praktično postala jezero, čime bi došlo do promjene riječnog ekosistema, ali i mikroklime ovog područja. Kako ističu, posljedice bi najviše osjetilo lokalno stanovništvo.
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Ministarstva energetike i rudarstva RS, članovi ekspertskog tima koji je radio na izradi Studije uticaja na životnu sredinu, predstavnici opštine Foča, Javne ustanove „Vode Srpske“ iz Bijeljine, kao i predstavnici ekoloških udruženja iz BiH i brojni mještani.
Nakon prezentacije studije, uslijedila je rasprava u kojoj su, kako navode iz Centra za životnu sredinu, preovladavali pozitivni komentari o projektu i dokumentu, dok su kritike i pitanja dočekivani negativno od dijela prisutnih.
Iako je predstavljena sveobuhvatna studija, prema ocjeni ekoloških organizacija, ona nije dala odgovore na sva ključna pitanja.
Između ostalog, kumulativni efekti projekta zasnovani su na istraživanju voda sprovedenom na samo tri lokacije, iako bi sistem „Gornja Drina“, kojem pripada i HE „Buk Bijela“, obuhvatio dionicu dugu oko 30 kilometara.
Takođe, u studiji nema podataka o obračunu velikih voda, uz obrazloženje da ne postoje adekvatni ulazni podaci. Bez tih informacija, upozoravaju ekolozi, nije moguće procijeniti da li bi projekat mogao povećati rizik od poplava i time ugroziti bezbjednost stanovništva nizvodno.
Posebnu zabrinutost izaziva sudbina mladice, jer Drina predstavlja najznačajnije stanište ove vrste u BiH, ali i jedno od najvažnijih u Evropi kada je riječ o dužini njenog prirodnog staništa.
U studiji je navedeno da bi očuvanje mladice bilo moguće kroz izgradnju mrijestilišta na rijeci Bjelavi, pritoci Drine. Međutim, pojedini stručnjaci su tokom rasprave ukazali da je riječ o izuzetno osjetljivoj vrsti koju je veoma teško uzgajati u vještačkim uslovima, te su ocijenili da su takve tvrdnje nedovoljno potkrijepljene konkretnim podacima.
Iz Centra za životnu sredinu poručuju da je neophodno dodatno razmotriti sve aspekte projekta prije donošenja konačne odluke, imajući u vidu dugoročne posljedice po prirodu i stanovništvo ovog područja.
(Mondo)
